Prijeđi na sadržaj

Bosporsko Kraljevstvo

Izvor: Wikipedija
Rast Bosporskog Kraljevstva (zemljovid na francuskom)

Bosporsko Kraljevstvo je bila antička helenistička kraljevina koja se je prostirala na objema obalama kimerijskog Bospora. Razvilo se u 5. st. pr. Kr. od starogrčkih naseobina na sjevernim obalama Crnog mora i na obalama Azovskog mora.

Susjedna plemena i države bila su:

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Jezgru su činili starogrčki doseljenici u polisima. 480-ih pr. Kr. ti su se polisi preko preko plemićke obitelji Arhajanaktida (podrijetlom iz Mileta ili iz Mitilene) su se u Pantikapaionu dogovorili.

Arhajanaktidi su uspjeli zadržati vanjske znakove demokratske izgradnje države. Uspjeli su postići moć nasljednih vladara. Vremenom su raskinuli sa starogrčkim načinom demokratske vlasti te je preko državne strukture polisa prerasli su u monarhiju.

Sporazum s nekolicinom domorodačkih plemena postigli su iz strateških i gospodarskih razloga, jer su jedino na taj način mogli riješiti dobiti njihovu potporu i da se trgovina žitom može stabilno odvijati.

Arhajanaktidi su vladali ovom državom do 438. pr. Kr., a prema Diodoru tad su vlast preuzeli Spartokidi. Ta je dinastija vladala ovim kraljevstvom trista godina. Okolnosti pod kojima se promijenila dinastija nisu poznate. Nedvojbeno je da je ime osobe koja je utemeljila dinstiju Spartokida - Spartokos te imena nekoliko njegovih nasljednika tračka.

Ovo je kraljevstvo bilo rimska klijentska država koja je najdulje potrajala. Bila je rimskom provincijom od 63. do 68. godine. Za to je vrijeme rimsko državom carevao car Neron. 1. i 2. st. pr. Kr. bilo je doba obnovljenog zlatnog doba bosporske države. Krajem 2. st. kralj Sauromat II. nanio je ključni poraz Skitima te pripojio njihove zemlje na Krimu u svoju državu.

Napredak Bosporskog Kraljevstva temeljio se na izvozu žita, ribe i robova.

Naselja

[uredi | uredi kôd]
Gradovi u Bosporskom Kraljevstvu.
  • Opis zemljovida
    • I) Maeotsko jezero (Azovsko more)
    • II) Euxinsko more (Crno more) – Pontus Euxinus
    • III) Kerčki poluotok (Krim)
    • IV) Tamanski poluotok
    • 1) Feodosija – Teodozija
    • 2) Kimmerikon (lat. Cimmericum)
    • 3) Kytaia (lat. Cytaea)
    • 4) Acra - Akra
    • 5) Nymphaion (lat. Nymphaeum)
    • 6) Iluraton
    • 7) Tyritake
    • 8) Panticapaion (lat. Panticapaeum)
    • 9) Mirmekion (lat. Myrmecium)
    • 10) Parthenion (lat. Parthenium)
    • 11) Porthmion (lat. Porthmeus)
    • 12) Zenonov Chersonesos
    • 13) Heraklion
    • 14) Achilion (lat. Achileum)
    • 15) Cimmeris
    • 16) Kepoi (lat. Cepi)
    • 17) Tyrambe
    • 18) Phanagoria
    • 19) Corcondama
    • 20) Hermonassa
    • 21) Gorgippia

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Karl Georg Brandis: Bosporos 3. In: Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (RE). Band III,1, Stuttgart 1897, Sp. 757–789.
  • Christo Danoff: Bosporanum regnum. In: Der Kleine Pauly (KlP). Band 1, Stuttgart 1964, Sp. 931–933.
  • Jochen Fornasier, Burkhard Böttger: Das Bosporanische Reich. Der Nordosten des Schwarzen Meeres in der Antike. Zabern, Mainz 2002, ISBN 3-8053-2895-8 (Zaberns Bildbände zur Archäologie = Antike Welt. Sonderbd.).
  • Viktor Francevič Gajdukevič: Das Bosporanische Reich. 2. neubearbeitete und wesentlich erweiterte Auflage. Besorgt von Gottfried Janke. Akademie-Verlag, Berlin 1971.
  • David MacDonald: An Introduction to the History and Coinage of the Kingdom of the Bosporus. Including the Coinage of Panticapaeum (with „Appollonia“ and „Myrmecium“), Phanagoria, Gorgippia, Sindicus Limen or the Sindoi, Nymphaeum, Theodosia, and the Kings of the Cimmerian Bosporus. Classical Numismatic Group, Lancaster PA 2005, ISBN 0-9709268-2-0 (Classical Numismatic Studies 5).
  • "Atlas Historii Świata", Warszawa - Wrocław, edit. PPWK, 1986)
  • Smirnov A. "Scytowie" (Scythians, edit. PIW, Warszawa, 1974)
  • [1]
  • Этнополитическая карта Евразии 1 г. х.э. Хронософия. Атлас Евразии I в. х.э.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bosporsko Kraljevstvo