Koordinate: 39°06′N 26°33′E / 39.100°N 26.550°E / 39.100; 26.550

Mitilene

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mitilene
Μυτιλήνη
Mitilene
Osnovni podatci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Sjeverni Egej
Prefektura Lezbos
Stanovništvo 36.196 (2001)
Površina 107.460 km²
Visina 8 m
Koordinate 39°06′N 26°33′E / 39.100°N 26.550°E / 39.100; 26.550
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 811 00
Pozivni broj 22510
Registarska oznaka MY
Gradonačelnik Nasos Giakalis
Službena stranica www.mytilene.gr
Karta
Mitilene na karti Grčka
Mitilene
Mitilene

Položaj grada na karti Grčke


Mitilene (grčki: Μυτιλήνη) je glavni otočki grad Lezbosa, u grčkom Egejskom moru. Mitilene je sjedište prefekture Lezbos i regije Sjeverni Egej. Mitilene se nalazi na jugoistočnom kraju otoka i sjedište je episkopije.

Zemljopisne osobine[uredi | uredi kôd]

Mitiline je okružen poljoprivrednim imanjima, brda se uzdižu na zapad i sjever od grada. Grad se nalazi na jugoistočnom dijelu otoka u zaljevu Gera, rasprostire se na površini od 107.46 km2 i ima ukupno 36 196 stanovnika (popis iz 2001. godine).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Antički Mitilene bio je na mjestu malog otoka koji se kasnije spojio s otokom i postao dio luke. Mitilene se stalno uspješno natjecao oko vodeće uloge na otoku s obližnjim gradom Metimnom na sjeveru otoka, tijekom VII st. prije Krista, iz toga je izašao kao pobjednik i postao i ostao glavno otočko mjesto. Najpoznatiji stanovnici otoka bili su; pjesnikinja Safo, Alcaeus i državnik Pitakus (jedan od sedam mudraca antičke Grčke). Grad je bio slavan po svojim novcima

kovanima od kasnog VI do polovice IV st. pr. Kr.[1] Mitilene se pobunio protiv Atene 427. pr. Kr., ali je ubrzo kažnjen i poražen od atenskih kaznenih snaga. U Atenskoj skupštini glasali su u prilog pogubljenja svih muških stanovnika Mitilenea, i prodaju u ropstvo svog ženskog stanovništva i djece. Ali poslije slavnog nastupa u skupšini pozatog kao Mitilenska Debata skupština je promijenila mišljenje i odustala od tako grubih metoda osvete.

Slavni filozof Aristotel živio je u Mitileneu dvije godine, 337.335. pr. Kr., sa svojim prijateljem i nastavljačem, Teofrastom nakon što je postao učitelj Aleksandra Makedonskog.[2][3]

Rimljani, a među njima i tada vrlo mladi Julije Cezar, zauzeli su Mitilene 80. pr. Kr. I pored toga što je Mitilene podržavao gubitnike u svim velikim ratnim sukobima na početku nove ere, to nije utjecalo na njihov dobar položaj u očima Rimljana i grad je imao siguran i ravnomjerni razvoj za Rimskih vremena.

56. godine nove ere Apostol Pavao zaustavio se u Mitileneu na povratku sa svog trećeg misionarskog putovanja.

Za otomanske uprave grad se je zvao Midili.

Rast stanovništva Mitileneja posljednjih decenija[uredi | uredi kôd]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena
1981 24,991 - - -
1991 23,971 -1,020/-4.08% 33,157 -
2001 27,247 +3,276/+13.7% - -

Promet i gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Mitiline ima trajektnu luku s brojnim linijama za obližnje otoke Lemnos, Kios i Ayvalık u Turskoj. Iz luke plove brodovi i za luke na grčkom kopnu; Pirej i Solun. Mitilene je povezan s drugim velikim otočkim gradom Skala Eresu, na drugoj strani otoka, cestom - GR-67. Mitilene ima i međunarodnu zračnu luku, smještenu par kilometara od sjedišta grada.

Mitiline je poznat po svojim srdelama koje se love u zaljevu Kalloni, i po svom uzu (alkoholno piće) kojeg proizvodi čak 15 destilerija.

Arheološke iskopine[uredi | uredi kôd]

Arheološka iskapanja i istraživanja u Mitileneu počela su pri kraju XIX st. kada je Robert Koldewey (kasniji otkrivač Babilona) i grupa njemačkih arheologa počela provoditi mjesece i mjesece u Mitileneu pripremajući prva iskapanja na vidljivim dijelovima vrijednih antičkih spomenika. Ipak značajna iskapanja počela su tek nakon Prvog svjetskog rata kad je 1920-ih Evangelides, otkopao kazalište (po Plutarhu to kazalište bilo je inspiracija za poznije Pompejevo kazalište u Rimu 55. pr. Kr.

Arheološka iskapanja provedena između 1984.1994. na srednjovjekovnoj utvrdi Mitilene od strane Sveučilišta Britanska Kolumbija, pod vodstvom Caroline i Hectora Williamsa, otkrila su ranije nepoznato svetište Demetre i Kore iz kasnog helenističkog perioda i pogrebnu kapelu genoveške velikaške obitelji Gattelusi, koja je vladala sjevernim Egejem od polovice XIV st. do XV st.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Asia Minor Coins - ancient coins of Mytilene. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. travnja 2011. Pristupljeno 28. srpnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Bio of Theophrastus skinuto 11. prosinca 2007
  3. Grade Saver bio on Aristotle skinuto 11. prosinca 2007

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]