Branimir Miroslav Tomlekin

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Branimir Miroslav Tomlekin

Branimir Miroslav Cakić
Puno ime Branimir Miroslav Cakić
Rođenje 29. svibnja 1944.
Osijek, Nezavisna Država Hrvatska
Zanimanje arhitekt
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste roman, poezija
Književni period modernizam
Portal o životopisima

Branimir Miroslav Cakić (pseudonim Branimir Miroslav Tomlekin),[1] (Osijek, 29. svibnja 1944.) vojvođanski književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist, kroničar i satiričar.[2] Piše na hrvatskom i srpskom jeziku.

Životopis[uredi | uredi kôd]

U lipnju 1944. godine odlazi s majkom u Hrtkovce. Tu završava osnovnu školu, zatim gimnaziju u Rumi i arhitekturu u Ljubljani. Kao arhitekt radio je u Vukovaru, Banjoj Luci i Novom Sadu, gdje i danas živi kao umirovljenik. Član je HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina, Hrvatskog kulturnog centra iz Novog Sada i HKUPD "Stanislav Preprek", gdje je dvije godine (2016. i 2017.) uspješno vodio Književni klub.

Zastupljen je u Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema.

Književni rad[uredi | uredi kôd]

Autorski radovi[uredi | uredi kôd]

  1. Salauka (zbirka pjesama), Bistrica, Novi Sad, 2013.
  2. Za sve je kriv moj deda (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2013.
  3. Slatko kod Dunje (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2013.
  4. Gaudeamus idi u tur (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2013.
  5. Nasukana mornarica (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2014.
  6. Godine zaslepljujućih boja (ratni roman), Bistrica, Novi Sad, 2014.
  7. Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo (povijesne priče), Alfagraf, Petrovaradin, 2015.
  8. Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela (povijesne priče), Tkanica, Zagreb, 2015.
  9. Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti (autobiografske priče), Alfagraf, Petrovaradin, 2015.
  10. Srem na vjetrometini istorije (povijesne crtice), Alfagraf, Petrovaradin, 2016.
  11. Gomolava (prikaz arheološkog nalazišta kraj Hrtkovaca), Hrvatski fokus, Zagreb, 2016. u nastavcima.
  12. Kako nastaju anđeli (roman), Alfagraf, Petrovaradin, 2017.
  13. Pjesme koje treba spaliti (zbirka pjesama), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2017.
  14. Uvrnute priče (zbirka satiričnih priča), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2018.
  15. Martina (roman), Tkanica, Zagreb, 2020.
  16. Otvorena pisma I, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2020.
  17. Otvorena pisma II, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2020.
  18. Plači Vojvodino I, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2021.
  19. Plači Vojvodino II, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2021.
  20. Žigicarijada, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2021.

Suautorski radovi[uredi | uredi kôd]

  1. Preprekovo proljeće (zbirke pjesama), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2010. – 2019.
  2. Priča o fotografiji (zbirka kratkih priča), "Hrvatska riječ", Subotica, 2011.
  3. Lira naiva 2013. (zbirka pjesama), Hrvatska čitaonica, Subotica, 2013.
  4. Lira naiva 2014. (Cidi se život), (zbirka pjesama), Hrvatska čitaonica, Subotica, 2014.
  5. Svijetla starih fotografija (zbirka kratkih priča), "CRO-info", Subotica, 2015.
  6. Preprekova jesen (zbirke kratkih priča), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2016. – 2018.
  7. Između kamena i svitanja (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2016.
  8. Dalje do riječi (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2017.
  9. Umjesto mojih ruku (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2018.
  10. Put do istine (zbirka kratkih priča), Hrvatsa nezavisna lista, Subotica, 2018.
  11. Opet sam ulovio tišinu (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2019.
  12. Stablo staro, vrijeme slavno (antologija pjesama), HKUPD “Stanislav Preprek”, Novi Sad, 2020.

Arhitektura[uredi | uredi kôd]

U struci je najviše projektirao individualne stambene objekte, a kao djelatnik Nacionalnog parka Fruška gora, projektant je Informativnog centra na Iriškom vijencu.[3][4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema, tom 1., Libera editio d.o.o. Zagreb i Hrvatsko akademsko društvo Subotica, 2011.
  2. ↑ Zlatko Ifković, M. Cakić-razgovor: O stradanjima Hrvata u Hrtkovcima se govori samo 6. svibnja, hkv.hr, 19. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2018.
  3. ↑ Informativni centar, www.rtv.rs, pristupljeno 16. sječnja 2021. (srp.)
  4. ↑ “Srijemsla arhitektura”, Zov Srijema, glasilo Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb, br. 101., prosinac 2021.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Glasilo zavičajnog kluba Hrtkovčana Gomolava, Zagreb, br. 12/2004., br. 13/2005., br. 14/2007., br. 18-19/2008. i br. 13-20/2009. - članci, pjesme, feljtoni;
  • Zov Srijema, glasilo Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb, br. 47/2005., 48-50/2006., 51-53/2007. i 87-88/2016. - članci, pjesme, feljtoni;
  • Informativno-politički tjednik Hrvatska riječ, Subotica, br. 181/2006., br. 325/2009., br. 462/2012., br. 543/2013. i 638/2015. - intervju, priče o starim fotografijama, prikaz izdatih knjiga;
  • Časopis za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, Subotica, br. 3-4/2007., br. 3-4/2008., br. 7-8/2009. i br. 9-10/2009. - pjesme, kratke priče;
  • Časopis za kulturu, povijest, znanost i društvo Hrvatske novine, Subotica, br. 14-17/2014., br. 18-29/2015. i br. 30-38/2016. - intervju, pjesme, članci, kolumne, priče i ulomci iz romana;
  • Tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja Hrvatski fokus, Zagreb, periodično u više od pedesetak brojeva u 2014/16. - intervju, pjesme, članci, otvorena pisma o stanju u hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Republici Srbiji;
  • Portal Hrvatskog kulturnog vijeća, Zagreb, 19. veljače 2016. – intervju;
  • Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema, tom 1., u izdanju Libera editio d.o.o. Zagreb i Hrvatskog akademskog društva Suboica, 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branimir_Miroslav_Tomlekin&oldid=6310424"