Cijepljenje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Cijepljenje ubrizgavanjem cjepiva u deltoidni mišić.

Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih zaraznih bolesti. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su bjesnoća, difterija, tetanus, žuta groznica, poliomijelitis, ospice, mumps, rubeola i hepatitis B. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti.

Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih uzročnika ili njihovih toksina u tijelo.

Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih protutijela i tako izazvati imunitet protiv određene zarazne bolesti.

Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična protutijela (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti.

== Povijest ==Tadašnjim je doktorima jednostavno bilo nemoguće zamisliti bilo kakvo cijepivo. Umijesto toga, koristili su se razno razni načini, kao što su: mirisne svijeće, masaže, meditacije, koje bi pokušale ubiti bakterije svojim intezivnim mirisima i pokretima tijela. Kod Egipćana, koristili su se skarabeji, koji su ušli u kožu i tijelo osobe, te izjeli sve bakterije. Naravno, ovaj proces mogao se ponavljati samo jednom u životu, jer prema vjerovanju, skarabej bi mogao početi jesti unutarnje organe. Naravno, sve tu to bile alternativne metode.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Cijepljenje


Star of life3.svg Nedovršeni članak Cijepljenje koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!