Citiranje radova

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Citiranje je pružanje reference na publikaciju (članak, knjiga, web stranica) čiji smo materijal koristili za vlastite radove, sa dovoljnim detaljima kako bi se ta publikacija mogla pouzdano identificirati.

“Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora.”[1]

Zašto citirati?[uredi VE | uredi]

Citiranjem ostvarujemo nekoliko ciljeva:

  • pomažemo čitateljima da lakše pronađu dodatne pouzdane informacije o temi
  • povećavamo stručnost i kredibilitet našeg uratka
  • omogućavamo laku provjeru točnosti i pouzdanosti sadržaja uratka
  • izbjegavamo plagiranje i pripisujemo zasluge autoru koji ih zaslužuje

Plagiranje[uredi VE | uredi]

Plagiranje je neautorizirana uporaba ili bliska imitacija materijala drugih autora te predstavljanje tih materijala kao vlastiti uradak.
Kazne za plagiranje mogu biti poprilično stroge te mogu rezultirati čak i izbacivanjem s učilišta te oduzimanjem diploma i nagrada.
Auto-plagiranje je kada autor ponovno koristi materijale iz nekog od svojih prije objavljenih radova bez navođenja tih radova. Iako je auto-plagiranje teško nazvati ilegalnim, preporučuje se da autor svejedno navede da je riječ o starim materijalima.

Kako citirati?[uredi VE | uredi]

Razne organizacije stvorile su svoje načine citiranja koje su prilagođene njihovim potrebama, premda ih većina zadržava neke uobičajene smjernice.

Navođenje radova generalno možemo svesti na dvije glavne skupine:

  • Citiranje u samom tekstu
  • Popis izvora ili bibliografija


Citiranje u samom tekstu[uredi VE | uredi]

Citiranje unutar teksta se odnosi na kreditiranje izvora citiranog ulomka u tekstu.

Označava se:

  1. brojem bibliografske bilješke obično iznad ili iza teksta
    • pobliže označen u popisu bilježaka redoslijedom javljanja u tekstu
  2. otvaranjem zagrade u kojoj se bilježi prezime autora, godina izdavanja i broj stranice

Popisi bilježaka se stavljaju u fusnote (eng.footnotes) ili na kraj teksta (eng.endnotes).


Popis izvora (bibliografija)[uredi VE | uredi]

Bibliografija (u kontekstu citiranja) je popis svih izvora (i njihovih autora) korištenih u nekom radu.


Par smjernica za pisanje bibliografija:

  • nalazi se na zasebnoj stranici na kraju rada
  • unosi se ne označavaju brojkama te se ne odvajaju u zasebne kategorije
  • sortira se abecedno prema prezimenima autora ili po naslovima izvora


Pri navođenju unosa na engleskom jeziku valja pripaziti na slijedeće slučajeve:

Ako naslov počinje sa riječima "The", "A", ili "An", ti članovi se ignoriraju, (npr. “The Little Book of Irish Clans” se sortira prema riječi “Little”) osim ako se član koristi kao imenica (npr. “A Is for Apple” se svrstava pod “A”)


Prijedlozi citiranja[uredi VE | uredi]

Na web stranicama Odsjeka za informacijske znanosti[2] Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postoji prijedlog uputa za citiranje literature.[2]

Knjiga[uredi VE | uredi]

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov : podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja.

Rad u zborniku, esej u zbirci i sl.[uredi VE | uredi]

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. // Naslov zbornika / podatak o uredniku. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja. Str. početna-završna.

Članak u časopisu[uredi VE | uredi]

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. // Naslov časopisa. Oznaka sveska/godišta, broj(godina), str. poč-završna.

Ftp izvori[uredi VE | uredi]

Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), ftp adresa zajedno s potpunom stazom pristupa direktoriju na kojem se nalazi dokument i datum pristupa

Telnet izvori[uredi VE | uredi]

Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), potpuna telnet adresa s uputama o pristupu (login i passwd), datum pristupa dokumentu.

Gopher izvori[uredi VE | uredi]

Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), podatke o tisku, gopher adresu i stazu pretraživanja te datum pristupa izvoru.

WWW izvori[uredi VE | uredi]

Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), naslov potpunog djela (italic), potpuna http adresa, i datum pristupa dokumentu.

Listserv, Newsgroup, E-mail[uredi VE | uredi]

Ime(na) autora (ako je/su poznata), predmet poruke (subject), datum poruke ako se razlikuje od datuma kad je pročitana, adresa listserv ili newslist računala poslužitelja i datum čitanja poruke. Kod privatnih e-mail poruka izostavlja se adresa, ali se kod e-mail poruka primljenih od tijela javne vlasti može iskazati formatom: <mailto:stjepan.stjepanov@primjer.hr>.[3]


Predlošci[uredi VE | uredi]

Wikipedija na hrvatskomu jeziku olakšava citiranje porabom predložaka koji omogućavaju povezivanje s vanjskim izvorima podataka o knjižničnomu gradivu, kao što su kataložni listići s podatcima o katalogizaciji u publikaciji (CIP). Takvi predlošci su COBISS.SI i COBISS.SR. Postoje i predlošci kojima je za cilj zamijeniti navođenje podatka o URL mrežnoga mjesta na internetu s mnogo kraćim podatkom o identifikacijskomu broju u bazi podataka, primjerice Hrčak, FOTW. Predložak ISSN rabi se za navođenje ISSN broja u formatu npr. {{ISSN|1330-0032}} – za Narodne novine (Međunarodni ugovori). Postoji i kategorija posvećena predlošcima za citate.


Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Citati – članak 90. 22.10.2003. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.
    URL: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2399.htm (8. travnja 2007.)
  2. 2,0 2,1 Slavić, Aida. Prijedlog uputa za citiranje literature. Odsjek za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
    URL: http://www.ffzg.hr/infoz/hr/index.php/korisni-sadraji/56-citiranje (10:48, 8. srpnja 2009.)
  3. Hoffman, P.; Masinter, L.; Zawinski, J. The mailto URL scheme : RFC2368, The Internet Society, Reston (VA), srpnja 1998., preuzeto 5. travnja 2010., URL: http://www.faqs.org/rfcs/rfc2368.html

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]