Dabar (Otočac)
Dabar | |
---|---|
Dabar na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Ličko-senjska |
Općina/Grad | Otočac |
Najbliži (veći) grad | Otočac |
Zemljopisne koordinate | 44°57′N 15°19′E / 44.95°N 15.31°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 207[1] |
Broj stanovnika Dabar (Otočac, Ličko-senjska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 118 |
2021. | 59 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Autooznaka | GS |
Središte Dabra
|
Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
U sastavu je grada Otočca, smješteno u Dabarskoj dolini sjeverno od Gackog polja i južno od planinskog lanca Male Kapele. Na sjevernom rubu naselja Dabar klima je planinska, dok južni ili donji dio imaju osobine predplaninske klime.

Povijest[uredi | uredi kôd]
U glagoljskom Dabarskom brevijaru iz 1379. godine spominju se i druga mjesta u okolici Dabra, kojih danas nema. Ime naselja potječe iz Srednjeg vijeka kada su u njemu živjela plemena Dabran i Zagorac. U 14. stoljeću Frankapani su sagradili dabarsku utvrdu. Početkom 16. stoljeća stanovništvo se počinje iseljavati iz tog kraja i u to doba Dabar je utvrđeni grad kod kojeg su Otočani 1527. godine potukli Turke. Navodno se tada teško ranjeni zapovjednik turske vojske Osman-aga sakrio u šuplju bukvu, gdje je pronađen mrtav i po njemu je Osmanagino polje navodno dobilo naziv.
Dabar je 1991. godine s okolnim naseljima za vrijeme Domovinskog rata teško stradao.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Naselje Dabar ima katoličku župnu crkvu i župno je središte tog kraja, te urbano središte s Mjesnim Odborom koji obuhvaća podkapelske zaseoke u sklopu grada Otočca.
- 2001. – 207
- 1991. – 596 (Srbi - 347, Hrvati - 229, Jugoslaveni - 6, ostali - 14)
- 1981. – 743 (Srbi - 445, Hrvati - 277, Jugoslaveni - 12, ostali - 9)
- 1971. – 1.058 (Srbi - 611, Hrvati - 436, Jugoslaveni - 1, ostali - 10)[2]
broj stanovnika | 2030 | 2179 | 1908 | 2202 | 2470 | 2328 | 2068 | 2052 | 1700 | 1511 | 1325 | 1058 | 743 | 596 | 207 | 118 | 59 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
U Dabru je 1730. godine sagrađena crkva sv. Mihovila, a župa je ustanovljena 1807. godine. Prije osnutka katoličke župe bila je ondje kapelanija koja je pripadala otočkoj župi.[3]
Šport[uredi | uredi kôd]
- Lovačko društvo Orao
- Ribolovno društvo Jaruga
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Milan Kranjčević, Turistički vodić, Turistička naklada d.o.o., Zagreb, 1999. godine, ISBN 953-6570-66-1
- Dane Bićanić: Dabar-povijesni pregled, Zagreb 2007
- Prof. Stipe Perišić: Prirodno – geografska obilježja Dabra, Zagreb, 1998
- Biserka Speidel: Dabar kod Otočca, Dabar, 1979
- Karl Czoernig: Ethnographie der Oesterreichischen Monarchie, II. Band, Wien 1857
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Državni zavod za statistiku 2001.
- ↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ http://www.zupa-otocac.hr/dabar.htm[neaktivna poveznica]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Portal Dabra Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2007.
Nedovršeni članak Dabar (Otočac) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|