Ličko-senjska županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ličko-senjska županija. Za povijesnu županiju pogledajte Ličko-krbavska županija.
Ličko-senjska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaLičko-senjska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Gospić
Površina 5.353 km2
Broj stanovnika (2011.) 50.927 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 9,51 stan./km2
Broj gradova 4
Broj općina 8
Broj naselja 255
ISO 3166-2:HR HR-09
Pozivni broj +385 (0)53
Župan Darko Milinović
Službene stranice http://www.licko-senjska.hr/
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5.350,50 km² i obuhvaća 9,46% teritorija Republike Hrvatske. Administrativno sjedište i najveći grad županije je Gospić. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Ličko-senjskoj županiji živi 50.927 stanovnika, a prema procjeni stanovništva iz 2018. ostalo je 45.184.[2]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Uz velebitsko zaleđe koje zauzima 80% prostora, županiju čini njegovo senjsko i karlobaško priobalje sa 17,65% ukupne županijska površine, te sjeverozapdni dio otoka Paga sa 1,74% županijskog teritorija. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora površine 596,63 km² ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija. U dužini od 100,16 km županija graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom što predstavlja 4,9% državne kopnene granice.

Reljef[uredi VE | uredi]

Ličko-senjska županija gotovo se svojom cijelom površinom nalazi u gorskoj Hrvatskoj, u reljefno najvišem i najraščlanjnenijem dijelu Hrvatske. To je gorski prostor Dinarida.

U geološkom sastavu prevladavaju karbonatne naslage (vapnenci, dolomiti, breče) mezojoske starosti i paleogenske breče. Uz dna zavala, polja u kršu, vežu se naslage kvartarne starosti riječnog, padinskog i ledenjačkog podrijetla.

Klima[uredi VE | uredi]

Kontinentalni dio - klima oštra s relativno kratkim vegetacijskim periodom. Srednja siječanska temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od -2ºC do -5ºC. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku temperaturu od oko -2ºC, a planine od -4ºC do -5ºC. 5 mjeseci godišnje minimalna temperatura se spušta ispod 0ºC. Snježni pokrivač bude visok do 3 m, a zadržava se oko 4 mjeseca. U srpnju u zaravnima srednja temperatura je 18ºC, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12ºC-14ºC. Godišnja amplituda temperatura iznosi malo više od 19ºC u višem dijelu, a u nižem više od 20ºC. U Gospiću srednja temperatura u siječnju iznosi -1.9ºC. Apsolutne maximalne temperature najviše su u dnu polja u kršu i u dolinama, one mogu biti vrlo visoke - do 35ºC.

Otoci[uredi VE | uredi]

Pag - površina 284,56 km2 - najviši vrh Sv. Vid 349 m - dug 59 km - širok 9,5 km - submediteranska klima - temperatura u siječnju oko 6ºC, a u srpnju 24ºC. Godišnja količina oborina 900-1000 mm.

Najviši planinski vrhovi[uredi VE | uredi]

Rijeke i jezera[uredi VE | uredi]

Vode na području Ličko-senjske županije pripadaju jadranskom i crnomorskom slivu.

Jadranskom slivu pripada prirodni tok rijeke Like koji je bio dug 78 km, po čemu je, poslije Trebišnjice, bila najdulja ponornica u Europi i čije porječje obuhvaća 1570 km2. Lika izvire u podnožju Velebita u južnom dijelu Ličkog polja na 596 m nadmorske visine, a njen prirodni tok završavao je u Lipovom polju. Izgradnjom brane Selište voda rijeke Like skrenuta je kroz tunel dug 10,5 km u rijeku Gacku gdje se onda vode do Hidroelektrane Senj.

Rijeka Gacka (61 km) koja izvire u jugoistočnom dijelu Gackog polja na 457 m nadmorske visine i čije porječje obuhvaća između 400 i 600 km2 najvećim se dijelom prihranjuje podzemnim putem. Glavnina vode dolazi iz izvorišnog dijela kojeg čine: Veliko i Malo Tonkovića vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. U mjestu Vivoze rijeka Gacka račva se na južni krak koji vodi do čvorišta Šumećica, te na sjeverni krak koji prolazi kroz Otočac.

Vodni tokovi jugoistočnog dijela Ličko-senjske županije (općina Lovinac) pripadaju također Jadranskom slivu.

Obesnica, Kruščica (3,9 km2) i Holjevac u prirodnim su uvjetima ponornice koje ispod Velebita napjaju vrulje i izvore u podvelebitskom kanalu i u njegovom priobalju. Izgradnjom akumulacija Opsenica i Štikada međusobno su povezane kanalom i dovedene u akumulaciju Štikada. Vode Ričice ponornim sustavom ispod Velebita jednim dijelom završavaju u rijeci Zrmanji ili napajaju izvore u njenoj neposrednoj blizini, dok se drugim dijelom putem hidroenergetskog sustava RHE Velebit direktno upuštaju u rijeku Zrimanju.

Crnomorskom slivu pripada čitavi krbavski prostor, gornjokotarska dolina s Plitvičkim jezerima (2,0 km²), te ličko Pounje. Rijeka Una desni je pritok rijeke Save dug 207 km. Izvire na sjeveroistočnoj strani Stražbenice. S područja ličkog Pounja nema značajnih pritoka.

Rijeka Krbava je ponornica duga 20 km. Izvire u jugoistočnom dijelu Krbavskog polja u blizini sela Visuć, teče prema sjeverozapadu i ponire uz rub središnjeg dileja polja, a ljeti često presuši.

Krbavica je rijeka ponornica u krbavskom polju duga 13,5 km. Izvire iz Dragaševa vrela na sjeverozapadnom rubu polja, teče prema jugoistoku i ponire u ponoru Vidrovcu južno od sela Debelo Brdo.

Korana je duga 134,2 km i izvire iz Plitvičkih jezera. Kroz Ličko-senjsku županiju teče od mjesta Rastovača do mjesta Sadilovca u općini Plitvička jezera.[3]

Novčica je duga 29 km, ima površinu porječja od 164,8 km2 i izvire na istočnim padinama Velebita na 1286 m nadmorske visine.


Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Dobno-spolna piramida Ličko-senjske županije prema popisu stanovništva iz 2011.

Prema popisu iz 2011. u Ličko-senjskoj županiji živi 50.927 stanovnika, a prema procjeni stanovništva iz 2018. ostalo je 45.184 stanovnika. Ličko-senjska županija je najmanje naseljena županija u državi, gustoća naseljenosti je 2011. bila 10 stanovnika po km2. Broj stanovnika županije u stalnom je padu zbog velike prosječne starosti stanovništva te iseljavanja mladih. Hrvati danas čine 84.15% stanovništva, Srbi 13.65% i Albanci 0.34%. Hrvati su 1991. bili 59.7% stanovništva, a Srbi 37%.

  • Gradovi:
    • Gospić (12 745)
    • Novalja (3 663)
    • Otočac (9 778)
    • Senj (7 182)
  • Općine:
    • Brinje (3 256)
    • Donji Lapac (2 113)
    • Karlobag (917)
    • Lovinac (1 007)
    • Perušić (2 638)
    • Plitvička jezera (4 373)
    • Udbina (1 874)
    • Vrhovine (1 381)

Povijesno stanovništvo[uredi VE | uredi]

Godina Stanovništvo ±%
1857 155,467
1869 165,692 +6.6%
1880 155,382 −6.2%
1890 170,084 +9.5%
1900 186,871 +9.9%
1910 182,392 −2.4%
1921 177,055 −2.9%
1931 172,735 −2.4%
1948 130,855 −24.2%
1953 125,677 −4.0%
1961 118,329 −5.8%
1971 106,433 −10.1%
1981 90,836 −14.7%
1991 85,135 −6.3%
2001 53,677 −37.0%
2011 50,927 −5.1%
2019 44,834 −12.0%

Infrastruktura[uredi VE | uredi]

Cestovni promet[uredi VE | uredi]

Svoj središnji prometni značaj u Republici Hrvatskoj Ličko-senjska županija ostvaruje mrežom razvrstanih javnih cesta u ukupnoj dužini od 1.927,68 km. Na državne ceste otpada 600 km, na županijske 525 km i na lokalne 802 km. Među državnim cestama od posebnog je značaja cesta D1 koja spaja Zagreb sa Splitom i tako predstavlja najvažniju poveznicu sjevera i juga Hrvatske koja poseban značaj zadobiva u turističkoj sezoni. Osim nje, značajne su i državne ceste D8 Jadranska magistrala, D23, D25, D50, D218.

Udio cestovne mreže Ličko-senjske županije u cestovnoj mreži Hrvatske iznosi 6,4%. Njima na temelju zakonskih odredbi upravljaju Hrvatske autoceste na dionicama autoceste, Hrvatske ceste d.o.o. mrežom županijskih cesta, a održavanje cesta obavlja poduzeće Lika ceste.

Gradnjom autoceste Zagreb-Split kroz Ličko-senjsku županiju županija je ojačala svoj središnji prometni značaj u Hrvatkoj i dobila dodatnu mogućnost gospodarskog razvitka.

Željeznički promet[uredi VE | uredi]

U Ličko-senjskoj županiji željeznički promet ima dugu tradiciju. Osnovu željezničkog prometa čini magistralna pomoćna željeznička pruga Ogulin - Knin - Split, poznata Lička pruga izgrađena 1925. koja prolazi područijem Ličko-senjske županije u duljini od 107 km. Osamostaljenjem Republike Hrvatske Lička pruga postala je strategijska odrednica razvoja željezničkog prometa države. Novim ustrojem dražve bio je privremeno napušten unski koridor kao veza sjevera i juga, pa je sveukupni željeznički promet na tom pravcu preuzela Lička pruga. Kako je ova željeznička pruga građena sa skromnim horizontalnim i vertikalnim elementima trase i maksimalne brzine od 70 km/h, tako putovanje na relaciji Zagreb - Gospić traje preko 4 sata.

Stanje objekata na trasi pruge su nezadovoljavajuće. Ratom uništeni i devastirani kolodvorski, stanični i pružni objekti samo su manjim dijelom sanirani. Gotovo su u potpunosti uništene kolodvorske zgrade u Gospiću, a u drugim mjestima minimalno su osposobljene za funkciju.

Pomorski promet[uredi VE | uredi]

Tradicija pomorskog prometa vezana je uz nekadašnji značaj luka Karlobaga i Senja. Izgradnjom kvalitetnije infrastrukture i povezivanje luke Rijeka s ostatkom Europe, ove su luke izgubile veće prometno značenje.

Zračni promet[uredi VE | uredi]

Na područiju županije dvije su zračne luke - Udbina i Otočac, koje su korištene za vojne i športske potrebe, kao i dio zračne luke Željava, koja se nalazi uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Zračna luka Udbina smještena je na rubu Krbavskog polja. Udaljena je od Gospića oko 60 km, a od Plitvičkih jezera nešto manje od 50 km. Uzletno-sletna staza omogućuje polijetanje zrakoplova od 27 t ukupne nosivosti, duljine 28 m i raspona krila 36 m. Zračna se luka može koristiti samo danju.

Zračna luka Otočac nalazi se 4 km jugoistočno od Otočca, na nadmorskoj visini od 463 m s uzletno-sletnom travnatom (stabiliziranom) stazom. Namijenjena je za promet športsko-turističkih zrakoplova, za aviotaksije, jedrilice i rekreaciju.

Zračna luka Željava korištena je ranje isključivo u vojne svrhe. Do rješenja granične linije s Bosnom i Hercegovinom neizvjesna je njezina namjena i korištenje, jer je jedan dio poletnih staza na teritoriju susjedne države.[3]

Religija[uredi VE | uredi]

Županija obuhvaća najveći dio teritorija Gospićko-senjske biskupije, kojoj je na čelu biskup Zdenko Križić.

Povijest[uredi VE | uredi]

Za povijesti Like, pogledajte Povijest Like.

Uprkos ratnom okruženju Hrvatska je 1992. ustrojila novi upravno-administrativni sustav sa 20 županija i Gradom Zagrebom. Tad je osnovana i Županija ličko-senjska koja je imala 3.747,65 km² i 71.215 stanovnika. Uz četiri grada, Gospić, Otočac, Pag i Senj u njenom je sastavu bilo pet općina, Brinje, Karlobag, Novalja, Perušić i Vrhovine. Nakon provedenih izbora u veljači 1993. prvu skupštinu Ličko-senjske županije činile su HDZ s 15 osvojenih mjesta, HSS s 2 mjesta i HSLS s 3 osvojena mjesta.

Završetkom domovinskog rata prišlo se novoj upravno-administrativnoj podjeli Republike Hrvatske pa je tako 1997. proglašen novi zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj prema kojem Ličko-senjska županija s površinom od 3.350,50 km² postaje najvećom županijom u Hrvatskoj. U njenom sastavu nalaze se od tada četiri grada: Gospić, Otočac, Senj i Novalja u te osam općina, Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine. [3]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Statistika (2014.)[uredi VE | uredi]

Broj obrtnika:  1.127

Broj zaposlenih u pravnim osobama:  10.378

Stopa nezaposlenosti: 21,3% (3.794 osoba)

Udio Županije u broju zaposlenih RH: 0,5% (FINA)

Udio Županije u broju poduzetnika RH: 0,7% (FINA)

Uvoz/Izvoz Broj izvoznika Ličko-senjske županije u 2014. godini porastao je za 36,2% (ukupno 64), odnosno 17 izvoznika više no što ih je bilo u 2013. godini. Rezultat izvoza od 291,3 milijuna kuna u 2014. godini predstavlja povećanje za 84,1%, s obzirom na prethodno razdoblje. Uvoz bilježi smanjenje od 32,7% (49,9 milijuna kuna u 2014. godini). U ukupno ostvarenom izvozu Ličko-senjske županije najveći je udio poduzetnika grada Senja 37,8% (109,9 milijuna kuna). Slijede ih poduzetnici grada Gospića (75,0 milijuna kuna) te općine Udbina (44,4 milijuna kuna).

Broj zaposlenih u pravnim osobama u Ličko-senjskoj županiji u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu povećan je za 1,2% dok je u istom razdoblju na nivou Republike Hrvatske broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen za 1,2%. Porast broja zaposlenih u pravnim osobama u Županiji zabilježen je u djelatnostima poljoprivrede, prerađivačke industrije, prijevoza, ugostiteljstva, trgovine i drugim.

Djelatnosti[uredi VE | uredi]

Poljoprivreda[uredi VE | uredi]

Poljoprivredne površine: 2357,4 km² (8,5% u Hrvatskoj)

Obradive površine: 795,5 km²

Oranice i vrtovi: 242 km²

Livade: 539 km2

Voćnjaci i vinogradi: 14,6 km²

Pašnjaci: 1.561,9 km²

Šumarstvo[uredi VE | uredi]

Šume i šumsko zemljište: 3.068 km²

Udio drvne industrije u izvozu Županije: 43,72%

Broj registriranih gospodarskih subjekata: 38

Godišnja proizvodnja pilanskih trupaca u Županiji: ca 180.000 m³

Turizam[uredi VE | uredi]

Broj postelja 2012: 33.831 (3,3% RH)

Broj dolazaka turista: 493.164 (3,9% RH)

Broj ostvarenih noćenja: 1.949.651 (3,0% RH [4]

Industrija[uredi VE | uredi]

Industrija Ličko-senjske županije pretežno se temeljila na preradi sirovinske osnovne agrarno-stočarske i šumarske proizvodnje. Uz njih je, u cilju brže industrijalizacije, 50-tih godina uvedena i metaloprerađivačka, a 70-tih pogoni kemijske industrije. Postojeći industrijski kapaciteti županije uglavnom ne rade i kroz stečajne postupke pokušavaju se iznaći mogućnosti prenamjene, modernizacije i revitalizacije.[3]

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturnu djelatnost organiziraju Otvoreno pučko učilište Dr. A. Starčević u Gospiću, Gacko otvoreno pučko učilište u Otočcu, Dom kulture Milutin Cihlar - Nehajev u Senju, Muzej Like u Gospiću, koji čuva najveću i najpotpuniju etnološku zbirku u županiji i skrbi o spomeničkoj baštini Like, Državni arhiv u Gospiću, Arheološki i Gradski muzej u Novalji, gradkse knjižnice u Gospiću (s matičnom županijskom knjižnicom), Otočcu i Senju, i općinske narodne knjižnice u Korenici, Udbini, i Brinju. Osebujnu pojavu u kulturnoj infrastrukturi ove županije predstavlja grad Senj kao svojevrsni grad-muzej sa Sakralnom baštinom i Gradskim muzemoj u Senju. Na području županije djeluje 15 kulturno-umjetničkih društava koja njeguju nacionalnu i regionalnu tradiciju. Kulturno bogatstvo Ličko-senjske županije predstavljaju udruge i podružnice Matice hrvatske u Gospiću (s podružnicom u Karlobagu, Perušiću, Korenici i Udbini), Otočcu, Senju i Novalji.[3]

Na području Perušića djeluje HKUD Perušić.[5]

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 4 grada i 8 općina.


link= alt=
Gospić
link= alt=
Novalja
link= alt=
Otočac
link= alt=
Senj
link= alt=
Brinje
link= alt=
Donji Lapac
link= alt=
Karlobag
link= alt=
Lovinac
link= alt=
Perušić
link= alt=
Plitvička jezera
link= alt=
Udbina
link= alt=
Vrhovine
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Ličko-senjske županije
Gradovi Općine

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Županijska skuptšina Ličko-Senjske županije
Županijska skuptšina Ličko-Senjske županije. [6]

Sjedište županije je u Gospiću, a Statutom Županije uređeno je njeno ustrojstvo, djelokrug i način rada. Tijela Županije su Županijska skupština kao predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave koja ima 45 članova, od kojih je jedan predsjednik i dva potpredsjednika, Županijsko poglavarstvo i Župan kao izvršna tijela. Županijsko poglavarstvo čine župan i dva zamjenika te deset članova. Za obavljavanje upravnih i i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga županije ustrojeni su upravni odjeli i službe. U Ličko-senjskoj županiji ustrojena su sljedeća upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnostii, Tajništvo, Kabinet župana i Zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša.

Poslove državne uprave, koje je do izmjena zakona o sustavu državne uprave 2001. obavljala Županija, od srpnja 2001. obavlja Ured državne uprave u Ličko-senjskoj županiji sa sjedištem u Gospiću. Na čelu Ureda nalazi se predstojnik državne uprave. Unutarnjim ustrojstvom utvrđene su sljedeće ustrojstvene jedinice: Služba za zajedničke poslove, Služba za gospodarstvo, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Služba za društvene djelatnosti i Služba za opću upravu. Ured je osnovao i ispostave u Otočcu, Senju, Novalji i Korenici.[3]

Stranke Zastupnici
HDZ, HSU, HSP AS, HSS, HBS 14
Lista grupe birača Darka Milinovića 8
HSP 6
Lista grupe birača Anta Dabe 3
SDSS 2

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U Ličko-senjskoj županiji u mjestu Smiljan se nalazi rodna kuća Nikole Tesle sa muzejom i edukacijskim centrom.

Pećinski park Grabovača

Nacionalni parkovi[uredi VE | uredi]

Parkovi prirode[uredi VE | uredi]

Strogi rezervati[uredi VE | uredi]

Geomorfološki oblici[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  2. Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2018. pristupljeno 19. travnja 2020.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Ivica Mataija [2003]. Ličko-senjska županija nekad i sad, Gospić: Državni arhiv u Gospiću ISBN 953-7034-04-6
  4. Gospodarstvo. http://www.licko-senjska.hr pristupljeno 16. travnja 2020.
  5. www.hkud-perusic.hr
  6. Članovi županijske skupštine. http://www.licko-senjska.hr pristupljeno 16. travnja 2020.
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.