Prijeđi na sadržaj

Darmstadt

Koordinate: 49°52′N 8°39′E / 49.867°N 8.650°E / 49.867; 8.650
Izvor: Wikipedija
Darmstadt
Darmstadt
Grb grada Darmstadt
Koordinate: 49°52′N 8°39′E / 49.867°N 8.650°E / 49.867; 8.650
Država Njemačka
Savezna država Zastava Hessena Hessen
Upravno područje Darmstadt
Površina 122,24 km2
Nadmorska visina 144 m
Stanovništvo 142 191 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 1163 stan./km2
Poštanski broj 64283–64297
Pozivni broj 06151, 06150
Registarska oznaka DA
Službena stranica darmstadt.de
Karta
Darmstadt na zemljovidu Njemačke
Darmstadt
Darmstadt
Položaj grada na karti Njemačke

Darmstadt je grad u zapadnom dijelu Njemačke, u pokrajini Hessen. Nalazi se u neposrednoj blizini njemačkog poslovnog i europskog financijskog središta Frankfurta na Majni.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Grad potječe iz 11. stoljeća, kad se zvao Darmundestadt ("Darmstadt" je skraćeni oblik tog imena). Car Ludwig Bavarski je 1330. Darmstadt proglasio gradom i predao ga na upravu grofu od Katzenelnbogena. Godine 1479. Darmstadt je pripao Zemaljskoj grofoviji Hessen (kasnije Velikom vojvodstvu Hessen) unutar kojeg je bio do ujedinjenja Njemačke u 19. stoljeću, kada se u gradu razvija industrija te on brzo raste i postaje obrazovni centar (značajan je Tehnički fakultet). Početkom 20. stoljeća centar je umjetničkog pokreta Jugendstil.

Darmstadt je prihvatio nacističku ideologiju odmah nakon dolaska nacista na vlast 1933. i bio je prvi grad u Njemačkoj koji je počeo progoniti Židove. Tijekom Drugog svjetskog rata pretrpio je velika razaranja, posebno u britanskom bombardiranju 1944. godine. U bombardiranju je poginulo preko 12.000 stanovnika.[1] Nakon rata se grad brzo razvija i postaje znanstveni i tehnološki centar.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Darmstadt ima vrlo neobično ime (u doslovnom prijevodu s njemačkog znači "Grad crijeva"). To ime je nastalo slučajno (Darmstadt je skraćeni oblik ranijeg imena Darmundestadt) i nema veze s crijevima.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Darmstadt se nalazi u zapadnom dijelu Njemačke, u blizini rijeke Rajne. Funkcionira kao satelitski grad obližnjeg Frankfurta na Majni (zajedno s Frankfurtom i Mainzom čini sustav povezanih gradova Ballung Rhein-Main). Blizina Frankfurta značajno utječe na gospodarski razvoj grada. Grad je povezan s frankfurtskom mrežom prometnica i služi se frankfurtskim aerodromom koji je najveći u Europi.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Darmstadt je moderan industrijski, znanstveni i istraživački centar. Posebno se razvija moderna informatička, biotehnološka, kemijska i farmaceutska industrija te telekomunikacije i svemirska istraživanja (jedan od centara Europske svemirske agencije i Europske mreže meteoroloških satelita EUMETSAT). Danas se grad deklarira kao "Grad znanosti".

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Luisenplatz

U centru grada je značajna palača hessenskih vojvoda (rezidencija Velikog vojvode Hessena) iz 18. stoljeća. Luisenplatz je najveći trg u središtu i glavno prometno čvorište. Na trgu je obelisk s kipom cara Ludwiga Bavarskog. Značajni su brojni spomenici i djela moderne umjetosti (posebno Jugendstila koji je početkom 20. stoljeća bio razvijen u gradu). Zanimljiva je "spiralna šuma", niz modernih građevina sagrađenih 2000. godine (arhitekt Friedensreich Hundertwasser).

U blizini grada se nalazi dvorac Frankenstein iz 13. stoljeća. Smatra se da je dvorac dao inspiraciju Mary Shelley za horror priču "Frankenstein ili moderni Prometej".

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Darmstädter Stadtgeschichte 20. Jahrhundert. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. travnja 2007. Pristupljeno 9. srpnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Darmstadt