Dautovo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dautovo
Dautovo na karti Mađarska
Dautovo
Dautovo
Dautovo na zemljovidu Mađarske
Regija Južni Alföld
Županija Bačko-kiškunska
mikroregija bajska mikroregija
Najbliži (veći) grad Baja
Površina 69,21 km2
Zemljopisne koordinate 45°59′51″N 18°55′02″E / 45.997558°N 18.917341°E / 45.997558; 18.917341Koordinate: 45°59′51″N 18°55′02″E / 45.997558°N 18.917341°E / 45.997558; 18.917341
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 2064
 - Gustoća 29,56 st./km2
Pošta 6524
Pozivni broj 79

Dautovo (mađ. Dávod)[1] je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 45°59'42" sjeverne zemljopisne širine i 18°55'2" istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, 5 km južno od Čatalje i 5 km sjeverno od Santova.

Povijesno se nalazilo u Bodroškoj županiji, na samom sjeveru. U dokumentima ga se spominje još 1391., pri prvom spomenu grada Subotice.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Bajskoj mikroregiji Bačko-kiškunske županije. Poštanski je broj 6524. Upravno mu pripadaju Siget, Üdülőterület, Dávoditanyák i Kistérségi vízbázis. [2]

U selu djeluje jedinica romske manjinske samouprave.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Danas, u Dautovu živi 2260 stanovnika (2005.) Stanovnici su Mađari i pripadnici hrvatske manjine. [3]
Hrvati, i to iz skupine Bunjevaca su zabilježeni u Dautovu još 1727. u zemaljskim opisima[4].

Prosvjeta[uredi VE | uredi]

Selo Dautovo je bilo dijelom Općeg prosvjetnog središta Santovo-Dautovo, utemeljenog 15. kolovoza 2006., a koje je ukinuto 1. srpnja. Vlasti su najavile da će temeljem ugovora o javnom obrazovanju, osigurati hrvatskoj djeci školovanje u Dautovu [5] .

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. Mađarski statistički ured
  3. Hrvatski glasnik br.5/2007 Šesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata Page white acrobat.png(PDF)
  4. Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata
  5. Hrvatski glasnik br.13/2008. Prednost dati školovanju u mjestu Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]