Bodroška županija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Bodroška županija
[[Slika:|150px|Grb Bodroške županije]]
(Grb)
Bodroška županija
Sjedište županije Bodrog
Baja
Broj stanovnika
Površina
[[Slika:|Bodroška županija|250px]]


Bodroška županija (nje. Komitat Bodrog, mađ. Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazila se na području Bačke. Na jugu je na dvama mjestima izlazila na Dunav. Na zapadu, sjeverozapadu i sjeveru je graničila sa Bačkom županijom te na istoku i na jugu sa Vojnom krajinom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Utemeljena je u 11. stoljeću i jedna je od najstarijih ugarskih županija.

Prvi poznati župan se zvao Vid. Bio je županom i Bačke i Bodroške županije.

Nakon mohačke bitke 1526. područje dolazi pod državinu Ivana Nenada, a nakon toga pod tursku vlast i bilo je dijelom Segedinskog sandžaka.

Nakon što je minula turska opasnost do te mjere da više nije prijetilo ponovno osvajanje ovog prostora od strane Turaka, a to je posebice bilo nakon Velikog bečkog rata i Karlovačkog mira, stvorili su se preduvjeti za za reorganizaciju.

Time su ti krajevi gubili na značaju. Kroz 18. st. je ova županija "umirala" i sve više postojala samo na papiru, no konačno ukinuće je tek uslijedilo u 19. stoljeću.

Kralje Karlo III. ju je pokušao oživiti 1712.[1], imenovavši za župana Pavla Nádasdyja, a isto je pokušala Marija Terezija 1746. i 13 godina poslije.

Još 1729. su se Bačka i Bodroška županija sporile o granicama[2].

1802. je spojena sa Bačkom županijom u Bačko-bodrošku županiju.

Uprava[uredi VE | uredi]

Sjedište ove županije se nalazilo u Bodrogu, a nakon što je oslobođena od Turaka se nalazilo u Baji. Jedno vrijeme se razmišljalo o tome da sjedište Bodroške županije bude u Novom Sadu[1].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Zvonik, br. 185/2010. Stjepan Beretić: Povijesni kutak
  2. Ante Sekulić, Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 101.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]