Demetrova nagrada

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Demetrova nagrada. Za nagradu utemeljenu 2012. godine pogledajte Demetrova nagrada za životno djelo.

Demetrova nagrada, bila je hrvatska književna nagrada.

O nagradi[uredi | uredi kôd]

Ustanovljena je 26. rujna 1906. godine, u Zagrebu, na poticaj Društva hrvatskih književnika.

Dodjeljivala se za najbolje dramsko djelo domaćeg autora izvedeno na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta.

Ime je ova nagrada dobila u čast hrvatskom kulturnom velikanu i žestokom pristaši hrvatskog preporoda Dimitriju Demetru.

Nagrađeni je dobivao novčanu nagradu. Porota koja je odlučivala o nagradi bila je sastavljena od ravnatelja kazališta, dva predstavnika DHK i dva člana Matice hrvatske.[1] Prva dodjela je bila 1907/08. Nagrada se dodjeljivala po sezonama, sve do 1946. godine. Te godine sastala se je porota s obrazloženjem da ni jedno predloženo djelo nema kvalitetu za nagradu.[2]

Dobitnici i dobitnice[uredi | uredi kôd]

  • 1907/1908.: Ante Tresić Pavičić, za dramu Ciceronovo progonstvo.
  • 1908/1909.: Milan Ogrizović, za dramu Hasanaginica: drama u tri čina.
  • 1909/1910.: Milan Begović, za dramu Stana Biučića.
  • 1910/1911.: Josip Kosor, za dramu Požar strasti.
  • 1911/1912.: Ivo Vojnović, za dramu Gospoda sa suncokretom.
  • 1912/1913.: Srđan Tucić, za dramu Golgota.
  • 1914.: Josip Kosor, za dramu Pomirenje.
  • 1915.: Pecija Petrović, za dramu Šuma.
  • 1916.: Pecija Petrović, za dramu Mrak.
  • 1917.: Milan Ogrizović, za dramu Objavljenje.
  • 1918.: Srđan Tucić, za dramu Osloboditelji.
  • 1919.: Ulderiko Donadini, za dramu Bezdan.
  • 1920.: Mirko Korolija, za dramu Zidanje Skadra.
  • 1921.: Josip Kulundžić, za dramu Ponoć
  • 1922.: Miroslav Krleža, za dramu Golgota.
  • 1923. Miroslav Krleža, za dramu Vučjak.
  • 1924.: Milan Begović, za dramu Božji čovjek.
  • 1924/1925.: Miroslav Krleža, za dramu Michelangelo Buonarroti.
  • 1925/1926.: Ahmed Muradbegović, za dramu Bijesno pseto.
  • 1926/1927.: Josip Kulundžić, za dramu Škorpion.
  • 1927/1928.: Miroslav Krleža, za dramu U agoniji.
  • 1928/1929.: Miroslav Krleža, za dramu Gospoda Glembajevi.
  • 1929/1930.: Tito Strozzi, za dramu Komedija na stubištu.
  • 1930/1931.: Kalman Mesarić, za dramu Joco Udmanić.
  • 1931/1932.: Milan Begović, za dramu Bez trećega.
  • 1932/1933.: Miroslav Feldman, za dramu Zec.
  • 1933/1934.: Tito Strozzi, za dramu Kako se osvajaju žene. 1
  • 1933/1934.: Kalman Mesarić, za dramu I u našem gradu. 1
  • 1934/1935.: Slavko Batušić, za dramu Komorni trio.
  • 1935/1936.: Milan Begović, za dramu I Lela će nositi kapelin.
  • 1936/1937.: Geno Senečić, za dramu Slučaj s ulice.
  • 1937/1938.: Niko Bonifačić-Rozin, za dramu U vrtlogu.
  • 1938/1939.: Miroslav Feldman, za dramu U pozadini.
  • 1939/1940.: August Cesarec, za dramu Sin domovine.
  • 1940/1941.: Geno Senečić, za dramu Spis 516.
  • 1941/1942.: Ahmed Muradbegović, za dramu Husein-beg Gradaščević.
  • 1942/1943.: Ruža Lucija Petelinova, za dramu Petra.
  • 1943/1944.: Marijan Matijašević, za dramu U brodolomu.

Od 38 nagrada Miroslav Krleža je ovu nagradu dobio 5 puta, a Milan Begović 4 puta, 10 pisaca dobilo ju je 2 puta (Milan Ogrizović, Josip Kosor, Srđan Tucić, Pecija Petrović Ahmed Muradbegović, Geno Senečić, Tito Strozzi, Kalman Mesarić, Miroslav Feldman, Josip Kulundžić), a nagrađena je i jedna žena Ruža Lucija Petelinova.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. 1 Dijele nagradu.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Antonija Bogner-Šaban, Demetrova nagrada // Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 9, br. 1, 1982., str. 338.-351., (Hrčak), str. 338., pristupljeno 1. rujna 2020.
  2. Antonija Bogner-Šaban, Demetrova nagrada // Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 9, br. 1, 1982., str. 338.-351., (Hrčak), str. 339., pristupljeno 1. rujna 2020.
  3. Antonija Bogner-Šaban, Demetrova nagrada // Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 9, br. 1, 1982., str. 338.-351., (Hrčak), str. 345., pristupljeno 1. rujna 2020.


P literature.svg Nedovršeni članak Demetrova nagrada koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.