Prijeđi na sadržaj

Diona (mjesec)

Izvor: Wikipedija
Diona (Dione)
Diona, snimio Cassini-Huygens
Diona, snimio Cassini-Huygens
Otkriće
Otkrio Giovanni Domenico Cassini
Datum otkrića 21. ožujka 1684.
Privremena oznaka Saturn IV
Planet Saturn
Grupa satelita Unutarnji pravilni sateliti
Orbitalni elementi
Orbitalni period (P) 2,736915 d (xxxx godina)
Fizičke osobine
Srednji promjer 1124 km
Površina xxxx km²
Masa xxxx kg
Volumen xxxx km³
Gustoća 1,478 g/cm³
Gravitacija na površini xxxx m/s²
Period rotacije xxxx d (xxxx godina)

Diona (također Saturn IV) je prirodni satelit Saturna. Nazvana je po Afroditinoj majci. Unutarnji pravilni satelit s 1124 km u promjeru i orbitalnim periodom od 2 dana, 17 sati, 41 minutu i 9 sekundi.

Slična je Reji, iako je manja, a gotovo je okrugla. Kruži na udaljenosti od 370 000 km. Cassinijeve fotografije pokazuju da na Dioni postoje strme litice i krateri. Diona je gust satelit u usporedbi sa susjedima, s gustoćom od 1,478 g/cm³. Ima stjenovitu jezgru od silikatnih stijena. Dijeli putanju s Helenom.

Ima egzoferu od kisika. Potječe najvjerojatnije od svemirskih čestica koje padajući na mjesec oslobađaju kisik. Gustoća molekula u egzosferi je samo 90 000 po kubičnom metru. Ovo otkriće potvrđuje teoriju prema kojoj bi svi Saturnovi i Jupiterovi prirodni sateliti u atmosferi mogli imati kisika što pak povećava vjerojatnost da bi na nekom od njih moglo biti elemenata neophodnih za podržavanje života. Slična egzosfera nađena je oko Ree, ali nije u tolikoj mjeri od kisika kao Dionina. Egzosfera je detektirana 2012.[1][2]

Podaci koje je prikupio Cassini-Huygens ukazuje na to da Diona možda ima ocean ispod površine, baš kao i Enceladus. Ovo se temelji na savijanju površine koja se spušta s 1,5 km visokog grebena što se može najbolje objasniti prisutnošću takvog oceana. Podaci o gravitaciji i obliku ukazuju na oko 100 km debelu koru iznad mogućeg oceana; riječ je o mnogo debljoj kori nego kod Enceladusa. Smatra se da se Dionina ledena ljuska mijenja u debljini za manje od 5%, s najtanjim područjima na polovima, gdje je plimsko zagrijavanje kore najveće.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Saturnov mjesec Diona izvor je molekula kisika, ima egzosferu, 24sata.hr
  2. Saturnov mjesec ima atmosferu od kisika!. Pristupljeno 23. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. veljače 2021. Pristupljeno 16. lipnja 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]