Mimant (prirodni satelit)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Mimas (mjesec))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mimas (Mima)
Mimas, snimio Cassini-Huygens
Mimas, snimio Cassini-Huygens
Otkriće
Otkrio William Herschel
Datum otkrića 17. rujna 1789.
Privremena oznaka Saturn I
Planet Saturn
Grupa satelita Unutarnji pravilni sateliti
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0.0202
Prosječna udaljenost 185,520 km (xxxx AJ)
Orbitalni period (P) 0.9424218 d
Min. orbit. brzina -->
Inkl. prema ekvatoru planeta 1.51°
Fizičke osobine
Srednji promjer 397.2 km
(418.2×392.4×382.8 km)
Površina ~1,990,000 km²
Masa 3.84·1019 kg
Volumen ~32,900,000 km³
Gustoća 1.17 g/cm³
Gravitacija na površini ~0.065 m/s²
Brzina oslobađanja ~ 160 m/s
Period rotacije sinkrona rotacija
Albedo 0.77
Prosječna površinska
temperatura
~ 64 K
Atmosferski pritisak 0 Pa
Nagib osi

Mimas[1] ili Mima (također Mimant, Saturn I), prirodni je satelit Saturna kojeg je 1789. otkrio William Herschel. Ime je dobio po gigantu Mimantu iz grčke mitologije. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 397,2 km i orbitalnim periodom od 22 sata 37 minuta i 5 sekundi. Kruži na udaljenosti od 185 520 km.

Ima masu od 3,84·1019kg, a srednja gustoća Mimasa je 1,17 g/cm³ što upućuje da je mjesec uglavnom načinjen od leda te možda manje količine kamena. Najuočljiviji oblik na mjesecu Mimasu je krater Herschel, koji pokriva gotovo trećinu njegova promjera; stijenke kratera su približno 5 km visoke, dok neki dijelovi dna kratera dostižu i dubinu od 10 km u odnosu na srednju razinu površine. Ima i neobičnu temperaturnu raspodjelu, temperatura tla je na jednoj polutci veća nego na drugoj.

Mimas ima i zanimljivo teturanje, koje je dvostruko veće od očekivanoga, s nagibom naprijed-nazad od 6 km. Tim iz SAD-a, Francuske i Belgije došao je do ovog zaključka 2014. godine. Još uvijek nije poznat točan razlog, a zasad najbolje objašnjenje je ocean ispod površine, kao kod Enceladusa, jer kora na oceanu može lako teturati. Kao alternativna objašnjenja spominju se i izdužena jezgra oblika ragbijaške lopte dimenzija 20 x 60 km, te krater Herschel kao mogući, ali ne baš vjerojatni razlog teturanja.[2]

Mimas, snimljen iz svemirske letjelice Cassini-Huygens. Slikom dominira krater Herschel (izvor:NASA).

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 594.
  2. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/na-zvijezdi-smrti-ima-vode-i-zivota-20141017

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Mimas, saturnov satelit