Dodatak:Konzervatorsko-restauratorske organizacije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Sljedeći popis navodi profesionalne konzervatorske organizacije u svijetu i u Hrvatskoj.

Profesionalni konzervatori restauratori članovi su profesionalnih udruga koje su najčešće (barem u svijetu)još dodatno podijeljene po specifičnim specijalnostima (npr. slike na različitim nosiocima, skulptura, metal, keramika, staklo, namještaj, suvremena umjetnost, arhitektura itd.).

Smisao opstojnosti ovih organizacija je prije svega potpora profesionalnim konzervatorima restauratorima kulturne baštine[1]. Ovo pak podrazumijeva rad na izradi standarda profesije, zaštitu same struke, te promociju istraživanja i publikacija vezanih uz konzerviranje restauriranje, podupiranje sustava stručnog usavršavanja odnosno školovanja, te potpora razmijeni informacija između konzervatora restauratora i srodnih im struka, i dakako javnosti.

Međunarodne organizacije

Komitet je utemeljen godine 1967. Unutar komiteta za konzervaciju djeluju brojne radne grupe - za slikarstvo, za metal, za staklo i keramiku, za kožu i srodne materijale, za fotografiju, za drvo, namještaj i lak, za skulpturu, polikromiju i arhitektonske dekoracije, za tekstil, za moderne materijale i konzervaciju suvremene umjetnosti, za mokre arheološke nalaze organskog porijekla, za etnografske zbirke, za prirodoslovne zbirke, za edukaciju i usavršavanje, za dokumentaciju, za pravna pitanja, za preventivnu konzervaciju, za znanstvena istraživanja, za teoriju i povijest konzervacije, za izučavanje povijesnih izvora i tehnologija. Svake tri godine ICOM CC priređuje opću konferenciju komiteta za konzervaciju, po istom principu djeluju i radne grupe. Neke su radne grupe još dodatno podijeljene u specijalistički orijentirane podgrupe. Skoro sve radne grupe izdaju svoje godišnje biltene, neke čak i internetom distribuirane časopise. Vrlo je mali broj hrvatskih članove ove organizacije. Treba spomenuti i da je jedna od trijenalnih konferencija održana u Zagrebu 1978[3].
  • Međunarodni institut za konzervaciju povijesnih i umjetničkih djela IIC[4]
Utemeljen 1950 godine. Unutar IIC djeluje i više regionalnih, odnosno nacionalno orijentiranih podgrupa - španjolska, talijanska, francuska, austrijska, grčka, nordijska (podijeljena na 4 sekcije - švedsku, norvešku, finsku i dansku), japanska, a od 2009. djeluje i hrvatski ogranak ove organizacije. IIC svake 2 godine organizira i međunarodnu tematsku konferenciju, te izdaje prestižni časopis Studies in Conservation.
  • Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne baštine ICCROM[5]
Utemeljen 1959. Prvi voditelj bio je Harold Plenderleith.
Republika Hrvatska članica je ICCROM-a.

Europske organizacije

Utemeljena 1991. Konfederacija od početka radi na izradi profesionalnih standarda, te se zalaže za ujednačavanje konzervatorsko restauratorskog obrazovanja na Europskoj razini. Od hrvatskih konzervatorsko restauratorskih udruga samo je Hrvatsko restauratorsko društvo član ECCO-a( od 16. travnja 2014.).[7]

  • Austrija: Österreichischer Restauratorenverband[8]
  • Belgija: Association Professionelle des Conservateurs-Restaurateurs d'Oeuvres d'Art [9]
  • Bugarska: Association of Conservator-restorers in Bulgaria[10]
  • Češka: Asociace muzeí a galerií ČR - Komise konzervátorů-restaurátorů
  • Danska: Nordisk Konservatorforbund, Den Danske Afdeling
  • Finska: Pohjoismaisen konservaattoriliiton Suomen osasto ry (Nordic Association of Conservators, Finnish Section)
  • Francuska: Fédération Française des Conservateurs/Restaurateurs
  • Irska: Institute for the Conservation of Historic & Artistic Works in Ireland
  • Italija: Associazione Restauratori d'Italia
  • Mađarska: Magyar Restaurátorok Egyesülete
  • Malta: The Malta Association of Professional Conservator-Restorers
  • Nizozemska: Restauratoren Nederland
  • Njemačka: Verband der Restauratoren e. V. [11]
  • Norveška: Nordisk Konservatorforbund, den Norske Seksjonen
  • Portugal: Associação Profissional de Conservadores-Restauradores de Portugal
  • Rumunjska: Asociatia Conservatorilor si Restauratorilor din Romania[12]
  • Slovačka: Komora Reštaurátorov [13]
  • Slovenija: Društvo restavratorjev Slovenije [14]
  • Španjolska: Asociación de Conservadores Restauradores de España [15]
  • Švedska: Nordiska konservatorförbundet, Svenska sektionen
  • Švicarska: Association Suisse de Conservation et Restauration / Schweizerischer Verband für Konservierung und Restaurierung [16]
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: The Institute of Conservation [17]

Sjevernoameričke organizacije

  • Kanada: Canadian Conservation Institute [18]
  • SAD: American institute for conservation [19]

Hrvatske organizacije

U Hrvatskoj trenutačno na konzerviranju restauriranju predmeta kulturne baštine radi oko 535 osoba ( službene statistike nema ) - konzervatora restauratora je u HRZ trenutačno oko 118, restauratora tehničara oko 49, te 16 suradnika konzervatora restauratora(stanje prosinac 2016.), oko 208 djeluje samostalno (popis objavljen od ministarstva kulture ne navodi niti zvanja niti obrazovanje osoba koje rade samostalno ), i oko 115 u muzejima(stanje 07. prosinca 2016. - 56 restauratora i 59 preparatora). [20][21][22][23][24] Ovome još treba pribrojiti i konzervatore restauratore i restauratore tehničare koji rade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ,te Hrvatskom državnom arhivu,također u Zagrebu,uz napomenu da spomenuti temeljna i viša zvanja stječu po pravilniku koji se odnosi na djelatnike HRZ-a i one koji rade samostalno ( 12 osoba u NSK,od toga 4 restauratora,i 17 osoba,od toga najmanje 3 restauratora u Hrvatskom državnom arhivu).[25][26]

Manji dio njih članovi su jedne ili više konzervatorsko restauratorskih organizacija koje djeluju u Hrvatskoj. Treba naglasiti da uprkos broja konzervatorsko restauratorskih organizacija, te tri studija konzerviranja restauriranja u Hrvatskoj još nema propisanih i opće prihvaćenih načela konzerviranja restauriranja(!) [27]

Za razliku od u svijetu relevantnih konzervatorsko restauratorskih udruga kod naših zasad nema po materijalima odnosno posebnim interesima organiziranih podsekcija, no treba se nadati da će ova u svijetu opće prihvaćena podjela vremenom zaživjeti i kod nas.

Također treba reći da se nijedna od ovih organizacija ne bavi stvarnim problemima struke poput činjenice da u muzejima još uvijek nije prihvaćen u Europi odavno opće prihvaćen naziv konzervator restaurator, te se za konzervatore tehničare i dalje koristi izrazito zastarjeli naziv preparator( sudeći po najnovijem prijedlogu Pravilnika o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja iz travnja 2019. muzejski će konzervatori restauratori i preparatori preći pod nadležnost ovog pravilnika,te će preparatori nositi zvanje restaurator tehničar)

Nadalje ove se organizacije ne bave niti činjenicom da ministarstvo kulture godinama jednostavno odbija izjednačiti prava restauratora uposlenih u muzejima sa pravima restauratora koji rade u HRZ ili samostalno,te isto tako godinama odbija preispitati određen broj slučajeva stjecanja zvanja putem veza i namještaljki - u muzejima se zna za najmanje 5 ovakvih slučajeva ( sudeći po najnovijem prijedlogu Pravilnika o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja iz travnja 2019. i ovo će možda biti razriješeno,no isključivo ako se zakonodavac odluči postaviti zaista pravično - dakako ovo je u komentaru rasprave odbačeno i ignorirano ).

U probleme ove vrste svakako se može ubrojiti i problem nedefiniranosti zakonskih akata koji reguliraju zapošljavanje diplomiranih magistara konzervacije restauracije, po ovim propisima još uvijek je moguće zapošljavanje osoba bez konzervatorsko restauratorskog obrazovanja,te osoba sa srednjom stručnom spremom,uz napomenu da ovi posljednji kod nas mogu i samostalno obavljati poslove na kulturnoj baštini,što je suprotno svim europskim i svjetskim preporukama i standardima.[28][29]

Tu je i činjenica da u hrvatskim muzejima više od 80% osoba koje rade na poslovima konzerviranja restauriranja nema nikakvo formalno priznato konzervatorsko restauratorsko obrazovanje (od 115 samo je 17 osoba koje su školovani restauratori,uz napomenu da dio spomenutih osoba ima samo 2 godišnje školovanje dok Europska konfederacija konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO i Komitet za konzerviranje restauriranje Međunarodnog muzejskog savjeta(ICOM CC) zahtijevaju 4 ili 5 godišnje školovanje za zvanje magistra konzervacije restauracije!), te da uprkos ovoj činjenici do danas u muzejima nema nikakovog sustava stručnog usavršavanja.

Ove se organizacije ne bave niti problemom sukoba interesa, jer određen broj konzervatora restauratora i restauratora tehničara, te preparatora, osim stalnog zaposlenja djeluju i kao samostalni konzervatori restauratori ( i ovdje ministarstvo kulture koristi dvostruke kriterije pa pojedinci bez problema osim svog stalnog posla rade i kao samostalni konzervatori restauratori,dok se drugima isto uskraćuje,bilo pod izlikom sukoba interesa ,bilo zbog činjenice da muzejski restauratori ne mogu dobiti licencu za samostalan rad na kulturnim dobrima jer im se položeni muzejski stručni ispit jednostavno ne priznaje,no kao što se iz prije rećenog vidi neki pojedinci to ipak mogu - treba naglasiti da je ovo krajem 2018. razriješeno,pa i muzejski restauratori mogu steći dopuštenje za rad na kulturnoj baštini).[30][31]

Nijedna se od ovih udruga ne zalaže za zakonsku zaštitu zvanja konzervatora restauratora,te stvaranje sustava akreditacije odnosno certificiranja.Sve spomenuto posljedica je između ostalog i činjenice da većina vodećih članova spomenutih organizacija djeluju osim svog stalnog zaposlenja i kao samostalni konzervatori restauratori pa im bilo kakova kritika sustava koji forsira ministarstvo kulture nikako nije u interesu.

Ukupan broj i školska sprema restauratora i preparatora koji rade u muzejima Restauratori (55 VSS / 1VŠS) Preparatori (54 SSS / 3 VSS / 2 VŠS ) Restauratori savjetnici Viši restauratori Restauratori Viši preparatori Preparatori Restaurator majstor
115 56 59 4 23 29 33 25 1

[32]Stanje 7. prosinca 2016., zanimljivo je da 1 osoba ističe zvanje restauratora majstora - zvanje koje se u muzejima niti ne može steći.

Ukupan broj konzervatora restauratora i restauratora tehničara koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu Konzervatori restauratori Restauratori tehničari Suradnici konzervatora restauratora
183 118 49 16

[33][34]

Ukupan broj konzervatora restauratora i restauratora tehničara koji rade samostalno Konzervatori restauratori Restauratori tehničari Suradnici konzervatora restauratora
208 ? ? ?

[35][36]

Sekcija za restauratorska i oblikovno fonička djela pri ULUPUH-u[37]

Najstarija hrvatska udruga koja okuplja konzervatore restauratore, osnovana 1981. [38]Većinom okuplja konzervatore restauratore koji rade samostalno. Trenutačno imaju 40 članova, uz napomenu da se stranica sa podacima neredovito osvježava, na popisu je i najmanje jedna već više godina pokojna osoba.[39]

Hrvatsko restauratorsko društvo[40]

Utemeljeno godine 1994. Članovi većinom djelatnici HRZ te osobe koje rade samostalno,ali i nekoliko muzejskih restauratora. Od 16. travnja 2014. društvo je član Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga. Sukladno web stranici trenutno imaju 52 članova.[41]Na web stranici HRD-a postoji i stranica forum no nije pretjerano korištena i zatvorena je za vanjske korisnike .

Sekcija restauratora i preparatora pri Hrvatskom muzejskom društvu

Sekcija je utemeljena 2007. godine. Okuplja isključivo muzejske djelatnike koji rade na konzerviranju restauriranju. Od 2009. sekcija organizira i godišnje susrete muzejskih konzervatora i restauratora te preparatora, manifestaciju popraćenu katalogom, izložbom plakata, stručnim predavanjima, te stručnim izletom. Kao i matično im Hrvatsko muzejsko društvo sekcija ima problema sa legitimnošću određenih segmenata svog djelovanja (iako HMD predstavlja oko 40% od ukupnog broja stručnih muzejskih djelatnika,nadležna ga državna tijela tretiraju kao ekskluzivnog predstavnika spomenutih), jer ista po broju članova predstavlja tek otprilike nešto više od četvrtine hrvatskih konzervatora i restauratora zaposlenih u muzejima (od oko 114 osoba koje trenutačno rade na konzervaciji restauraciji u muzejima njih oko 30 su članovi HMD, no ova brojka uključuje i neke nemuzejske te umirovljene djelatnike, kao i one koji nisu platili članarinu pa se i ne mogu smatrati redovnim punopravnim članovima) ista se predstavlja, te je od nadležnih državnih tijela i prihvaćena te nametnuta kao ekskluzivni predstavnik spomenutih što ista kako je iz rečenog razvidno jednostavno nije.U sekciji su nadalje i najmanje 2 osobe koje su svoja zvanja stekle namještaljkama i pogodovanjem(4 ako računamo i umirovljenike,znači više od 10 % članstva - zna se o kome se radi no Ministarstvo kulture to jednostavno godinama odbija preispitati,uz izgovor da je spomenute po važećim zakonima nemoguće sankcionirati).[42][43] [44][45][46][47]

Međunarodni institut za konzervaciju povijesnih i umjetničkih djela IIC - hrvatska grupa [48]

Najmlađa ali po broju članova i aktivnosti trenutačno najznačajnija restauratorska udruga u Hrvatskoj. Djeluje od 2009. godine. Najveći dio članstva su djelatnici HRZ-a, ali i osobe koje rade samostalno te manjim dijelom muzejski restauratori. Trenutačno grupa ima oko 70 članova. [49]

Vanjske poveznice

Izvori

  1. http://www.conservation-us.org/aboutaic About AIC
  2. http://www.icom-cc.org/
  3. http://www.icom-cc.org/249/Past%20Triennial%20Conferences/ Pristup stranici 18. studenog 2013.
  4. https://iiconservation.org/
  5. http://www.iccrom.org/
  6. http://www.ecco-eu.org/
  7. http://hrvatskorestauratorskodrustvo.webs.com/apps/blog/show/42123767-hrd-primljeno-u-punopravno-clanstvo-e-c-c-o-a Pristup stranici 16.07.2014.
  8. http://www.orv.at
  9. http://www.aproa-brk.org
  10. http://www.arbbg.org
  11. http://www.restauratoren.de
  12. http://www.acrro.ro
  13. http://www.restauro.sk
  14. http://www2.arnes.si/~ljdrs1/
  15. http://asociacion-acre.com/
  16. http://www.skr.ch
  17. http://www.icon.org.uk/
  18. http://www.cci-icc.gc.ca/index-eng.aspx
  19. http://www.conservation-us.org/
  20. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/tabor.html Pristup stranici 16. srpnja 2013. /podaci za muzeje netočni - na konzervaciji restauraciji u muzejima radi oko 107 osoba
  21. http://www.hrmud.hr/admin/fckeditor/File/Sekcija%20restauratora/Popis%20restauratora%20i%20preparatora%20koji%20rade%20u%20hrvatskim%20muzejima.pdf Pristup stranici 23.03.2014.Od kraja 2014. ovi podatci više nisu dostupni
  22. prosinac 2016., izvor web stranica MDC-a
  23. http://www.h-r-z.hr/index.php/opi-podaci/pretraga-imenika Pristupljeno 16. prosinca 2016.
  24. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/dopustenja/Kopija%20Tablica%20licence%20pokretni%2010.2.2016..pdf Pristupljeno 3.11.2017.
  25. http://www.nsk.hr/telefonski-imenik/?page=17&query=&by=&type=&sort=last_name&order=asc&byradius=&radius= Pristupljeno 21.11.2017.
  26. http://www.arhiv.hr/O-nama/Ustroj/Sredi%C5%A1nji-laboratorij-za-konzervaciju-i-restauraciju Pristupljeno 21.11.2017.
  27. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/tabor.html Pristup stranici 16. srpnja 2013.
  28. http://konservierung-restaurierung.de/ECCO_Professional_Guidelines.pdf Pristupljeno 14.12.2017.
  29. http://icom.museum/fileadmin/user_upload/pdf/professions/Theconservator-restorer.pdf Pristupljeno 14.12.2017.
  30. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/Kopija%20Tablica%20licence%20pokretni%208%208.2016.pdf
  31. https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=21451 Pristupljeno 10.01.2019.
  32. izvor web stranica Muzejskog dokumentacijskog centra, web stranice pojedinih muzeja, stanje prosinac 2016.
  33. Podaci o školskoj spremi istih nisu dostupni
  34. http://www.h-r-z.hr/index.php/opi-podaci/pretraga-imenika Pristupljeno 16. prosinca 2016.
  35. Podatke o školskoj spremi te zvanju ministarstvo kulture ne objavljuje
  36. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/dopustenja/Kopija%20Tablica%20licence%20pokretni%2010.2.2016..pdf Pristupljeno 03.11.2017.
  37. http://www.ulupuh.hr/hr/sekcije.asp?idsekcije=12
  38. http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=12&idclana=566
  39. http://www.ulupuh.hr/hr/sekcije.asp?idsekcije=12 Pristup stranici 16. srpnja 2013.
  40. http://hrvatskorestauratorskodrustvo.webs.com/
  41. http://www.h-r-d.hr/hrd/ Pristupljeno 26.o6.2019.
  42. http://hrmud.hr/wp-content/uploads/2014/01/%C4%8Clanska-lista-1.-svibnja-2016..docx Pristup stranici 11.05. 2017.
  43. http://www.mdc.hr/UserFiles/file/statistika/Kongres-strucnjaci-M_%20Franulic.pdf Pristup stranici 7. rujna 2012,
  44. http://www.hrmud.hr/clanak/Popis_clanova/16 Pristup stranici 26. 05. 2013.
  45. http://www.mdc.hr/UserFiles/file/statistika/Kongres-strucnjaci-M_%20Franulic.pdf Pristup stranici 26. 05. 2013.
  46. http://www.hrmud.hr/admin/fckeditor/File/Sekcija%20restauratora/Popis%20restauratora%20i%20preparatora%20koji%20rade%20u%20hrvatskim%20muzejima.pdf Pristup stranici 23.03.2014.
  47. prosinac 2016.,izvor podataka web stranica MDC-a!
  48. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/index.html
  49. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/tabor.html Pristup stranici 16. 07. 2013.