Prijeđi na sadržaj

Događajni obzor

Izvor: Wikipedija
Opća teorija relativnosti
Einsteinove jednadžbe polja
Uvod
Matematička formulacija
Izvori
Fundamentalni koncepti
Posebna teorija relativnosti
Princip ekvivalentnosti
Svjetska linija  Riemannianova geometrija
Fenomeni
Keplerov problem  Leće  Valovi  crveni pomak
Vremenska dilatacija  Povlačenje prostora  de Sitterov efekt binarnih zvijezda  de Sitterova precesija  Horizont događaja  Singularitet
Crna rupa  bijela jama
Jednadžbe
Linearizirana gravitacija
Post-njutnovski formalizam
Friedmannove jednadžbe
ADM formalizam
BSSN formalizam
Napredne teorije
Kaluza–Klein
Kvantna gravitacija
Rješenja
Schwarzschild
Reissner-Nordström  Gödel
Kerr  Kerr-Newman
Kasner  Milne  Robertson-Walker
pp-val
Znanstvenici
Einstein  Minkowski  Eddington
Lemaître  Schwarzschild
Robertson  Kerr  Friedman
Chandrasekhar  Hawking

Događajni obzor, horizont događaja ili obzor događaja je površina zamišljene kugle oko sfernosimetrične raspodjele mase iz koje ne može izaći nikakav oblik materije ili energije. Polumjer kugle je jednak Schwarzschildovom polumjeru. Predstavlja granicu crne jame. Odgovara valnom frontu svjetlosti kojoj upravo ne uspijeva pobjeći prema beskonačnosti. Ipak, ostaje lebdeći pri Schwarzschildovom polumjeru:

,

pri čemu je:
G - Newtonova konstanta gravitacije,
M - masa zvijezde,
c - brzina svjetlosti.[1]

Svojstva

[uredi | uredi kôd]

Horizont događaja razdvaja prostor na dva dijela između kojih je nemoguća komunikacija: prostor unutar i izvan horizonta događaja.

  1. Gibanje u prostoru izvan horizonta događaja: Ako promatramo svemirski brod koje pada prema crnoj rupi, na njemu opažamo vremensku dilataciju uzrokovanu gravitacijskim zakrivljenjem prostora oko crne rupe. Drugim riječima, nama kao udaljenom promatraču se čini kao da vrijeme na svemirskom brodu sve sporije i sporije teče. Kada svemirski brod dođe do horizonta događaja, nama se čini kao da je na svemirskom brodu vrijeme stalo, tj. bilo koji konačni interval vremena na svemirskom brodu beskonačno traje za udaljenog promatrača.
  2. Gibanje u prostoru unutar horizonta događaja: Bilo koje tijelo koje se nađe unutar horizonta događaja nužno prije ili kasnije završava u središnjoj singularnosti. To znači da je nemoguće izaći izvan horizonta događaja.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Stephen W. Hawking: Kvantna mehanika crnih jama, Budućnost svemira i drugi eseji, str. 114.