Domoljublje
Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svojim narodu.
Osim toga se koristi i pojam domoljublja ili ponosa na vlastiti narod i može biti temeljen na vrlo različitim karakteristikama ili aspektima naroda, kao što je jezik, kultura, politika, povijest ili šport.
Domoljublje se općenito od nacionalizma i šovinizma razlikuje po tome što se domoljub identificira sa svojom zemljom i svojim narodom bez vrijeđanja ili omalovažavanja drugih naroda.
U Srednjoj Europi domoljublje se razvilo iz liberalizma i nacionalizma srednjeg sloja koji je u borbi protiv feudalizma pokušavao stvoriti nacionalnu državu.
Nakon francuske revolucije u godini 1789. domoljublje se u većini europskih država dalje razvijao i prestao biti samo pitanje intelektualnih elita.
Danas se domoljublje u većini zemalja podrazumijeva kao pozitivno konotiran pojam.
Hrvatsko domoljublje u bivšoj državi[uredi VE | uredi]
Za vrijeme postojanja bivše Jugoslavenske države javno isticanje hrvatskoga domoljublja bilo je razlog za uhićenje, saslušanja, zlostavljanja od strane policije ili UDBE. Pjevanje pjesama poput Ustani bane ili Vila Velebita bilo je zabranjeno.
