Donja Saska

Izvor: Wikipedija
Niedersachsen
Neddersassen
Zastava Grb
Zastava Donje Saske
(Zastava)
Grb Donje Saske
(Grb)
Položaj
Deutschland Lage von Niedersachsen.svgBerlinBremenBremenHamburgDonja SaskaBavarskaSaarlandSchleswig-HolsteinSchleswig-HolsteinBrandenburgSaskaTirinškaSaska-AnhaltMecklenburg-Zapadno PomorjeBaden-WürttembergHessenSjeverna Rajna-VestfalijaPorajnje-Falačka
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Administracija
Glavni grad Hannover
Ministar-predsjednik Stephan Weil (SPD)
(od 2013.)
Vladajuća stranka SPD i CDU
Posljednji izbori 15. listopada 2017.
Sljedeći izbori vjerojatno 2022.
Glasova u Saveznom vijeću 6
Osnovni podaci
Površina 47.624,22 km² (2. u Njem.)
Broj stanovnika 7.996.942 (4. u Njem., 30. lipnja 2006.)
168 st./km² (12. u Njem.)
ISO 3166-2 DE-NI
Himna Niedersachsenlied
Zaduženost 50,1 mlrd. € (travanj 2006.)
6.260 €/st.
Službene stranice www.niedersachsen.de

Donja Saska je pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke, u donjenjemačkom jezičnom prostoru. To je površinom druga po veličini (iza Bavarske) pokrajina u Njemačkoj. Glavni grad Pokrajine je Hannover.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Prostorni položaj[uredi | uredi kôd]

Donja Saska na sjeveru izlazi na Sjeverno more i donji tok Elbe. Jedina iznimka je Amt Neuhaus, koji je na desnoj obali Elbe. Na jugoistoku graniči s Harzom, njemačkim srednjim gorjem. Veći dio zemlje je na sjevernonjemačkoj nizini. Na sjeveroistoku se pruža Lüneburger Heide. Dok tu dominira siromašno tlo (vriština) i pijesak, na istoku i jugoistoku je najbolje tlo Njemačke. U takvim uvjetima (glinasto i pjeskovito tlo) je ovdje poljoprivreda razvijena i uspješna.

Donju Sasku obilježavaju rijeke Aller, Vezer, Ems i Elba.

Najviši brijeg je Wurmberg (971 m) u Harzu.

Klima[uredi | uredi kôd]

Klima je u Donjoj Saskoj određena umjerenim temperaturama i dovoljnom količinom vlage. To znači, da se klima ove Pokrajine može smatrati maritimnom.

Granice[uredi | uredi kôd]

Susjedne pokrajine su Schleswig-Holstein, Hamburg, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Brandenburg, Saska-Anhalt, Tirinška, Hessen, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Bremen. Niti jedna pokrajina Njemačke ne graniči s tako velikim brojem pokrajina.

Osim toga, Donja Saska graniči i s Nizozemskom, a izlazi i na obalu Sjevernog mora.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Donja Saska je novoosnovana nakon 2. svjetskog rata. Prije toga je bila dio britanske okupacijske zone u (dotadašnjem) Njemačkom Reichu. Savezna pokrajina obuhvaća nekadašnja područja Kraljevine Hannover (1866. do 1946. pruske Provincije Hannover, 1946. Zemlja Hannover), Velikog vojvodstva Oldenburg, Vojvodstva Braunschweig i Kneževine Schaumburg-Lippe.

Ime "Donja Saska" kao naziv za regiju je puno starije.; ime i grb nove pokrajine potiču plemena Sasa, koji su naseljavali otprilike područje današnje Donje Saske i neka područja uz njene granice. Pra(Jezik) domaćeg stanovništva je donjesaski, jedan od donjenjemačkih jezika. Dodatak "Donja" potječe još iz srednjeg vijeka (Donjosaski Carski okrug) i razlikuje staru Sasku zemlju od kasnije iz dinastičkih razloga nastale "Gornje saske".

Postoji uska veza nastala personalnom unijom u 18. stoljeću između vladajuće kuće u Hannoveru i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske. "Pjesma donjih Sasa" se smatra himnom Pokrajine.

Politika[uredi | uredi kôd]

Na Pokrajinskim izborima 2. veljače 2003. je SPD pretrpjela težak poraz i izgubila vladajuću većinu. Pobjednik na izborima je bila CDU koja je vladala u koaliciji sa Slobodnom demokratskom partijom.

Na izborima održanim 20. siječnja 2013., pobijedila je Socijaldemokratska stranka Njemačke koja vlada u koalicji sa Strankom zelenih.

U Bundesratu Donja Saska ima najveći mogući broj glasova, šest, kao i Bavarska, Baden-Württemberg i Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]