Brandenburg

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Land Brandenburg
Kraj Bramborska
Land Brannenborg
Zastava Grb
Zastava Brandenburga
(Zastava)
Grb Brandenburga
(Grb)
Položaj
Deutschland Lage von Brandenburg.svg Berlin Bremen Bremen Hamburg Donja Saska Bavarska Saarland Schleswig-Holstein Schleswig-Holstein Brandenburg Saska Tirinška Saska-Anhalt Mecklenburg-Zapadno Pomorje Baden-Württemberg Hessen Sjeverna Rajna-Vestfalija Porajnje-Falačka
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Administracija
Glavni grad Potsdam
Ministar-predsjednik Matthias Platzeck (SPD)
(od 27. lipnja 2002.)
Vladajuća stranka SDP i CDU
Posljednji izbori 19. rujna 2004.
Sljedeći izbori 2009.
Glasova u Saveznom vijeću 4
Osnovni podaci
Površina 29.478,61 km² (5. u Njem.)
Broj stanovnika 2.550.200 (10. u Njem., 30. rujan 2006.)
87 st./km² (15. u Njem.)
ISO 3166-2 DE-BR
Himna Märkische Heide
Zaduženost 16,4 mlrd. € (2004.)
6.640 €/st.
Službene stranice brandenburg.de

Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam. Na istoku graniči s Poljskom, na jugu sa Saskom, sa Saska-Anhaltom na zapadu, na krajnjem zapadu jednim kratkim dijelom uz Labu s Donjom Saskom, na sjeveru s Mecklenburg-Zapadnim Pomorjem, a u svom središnjem dijelu u cijelosti okružuje Berlin.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Tipično za Brandenburg je da je sva infrastruktura usmjerena prema Berlinu koji je kao otok usred Brandenburga. Oni zajedno čine metropolitansko područje Berlin/Brandenburg. Oko Berlina se nalaze dobro stojeći gradovi i sela ("bogati pojas" Berlina). Tu stanuje veliki broj Berlinčana koji su htjeli živjeti izvan velegrada, u "zelenom". Na obodu Pokrajine se nalaze rijetko naseljena i uglavnom poljoprivredna područja kao Prignitz, Fläming, Spreewald, Oderbruch ili Uckermark. Oko Cottbusa, na jugoistoku Pokrajine, nalazi se područje gdje se na nizu mjesta dnevnim kopom vadi mrki ugljen.

  • Najveća udaljenost sjever - jug je 291 km
  • Najveća udaljenost zapad - istok je 244 km.

Reljef[uredi VE | uredi]

Konfiguracija površine Brandenburga određena je s dva lanca uzvisina i dvije udoline. U udolinama se nalaze riječne doline na čijim rubovima se nalaze - danas isušena - područja močvara i tresetišta, koja su svojevremeno bila korištena za vađenje treseta. Te riječne doline ovdje nazivaju i rasjeklina ili tresetište.

Sjeverni, ili baltički lanac uzvisina meklenburške jezerske ploče se samo nevažnim odvojcima pruža u Brandenburg. Drugi lanac uzvisina koji se nalazi na jugu Brandenburga počinje sa Lauziškim uzvisinama i proteže se duž granice u smjeru zapada preko Triebela i Spremberga, a zatim ide prema sjeverozapadu preko Calaua prelazi u gole i sušne uzvisine Fläminga. Južna udolina leži neposredno uz sjeverni rub ovih uzvisina i najizraženija je u području Spreewalda. Sjevernu udolinu, položenu odmah u podnožju baltičkih uzvisina, određuju doline rijeka Netze, Warthe i Odre, zatim Havelländische Luch i brazdom koju je urezala Laba.

Između tih dviju udolina leži ploča koja se od područja oko Poznanja (Poljska) pruža na zapad prema Brandenburgu. Ploču s jugoistoka prema sjeverozapadu presjecaju doline Faule Obra i Odre do utoka Nise, donja Spree i dolina Havela. Između tih dolina leži cijeli niz brežuljaka čija se visina kreće od 97 m do 157 m, a najviša točka Brandenburga je Heidenhöhe sa 201,4 m.

Na ploči uglavnom preteže pješčano tlo na velikim područjima obraslo borovima, smrekama i vrijeskom i djeluje suho. Međutim, čak i na uzvisinama je glinasto i uz odgovarajuću obradu primjereno za uzgoj većine poljoprivrednih proizvoda.

Klima[uredi VE | uredi]

Najhladniji mjesec je s vjerojatnoćom od 53% tijekom zadnjih 100 godina bio siječanj, sa srednjom temperaturom na istoku pokrajine od -1°C. Kolebanje temperature se kreće od 15°C do -30°C. Prosječna količina padalina u siječnju je 34 mm, a sunčanih sati je prosječno 50 tijekom mjeseca.

Politika[uredi VE | uredi]

U Brandenburgu vlada Crveno-Crna Koalicija (SPD - CDU) pod premijerom Matthias Platzeck (od 2005 i šef SPD-a). Opoziciju cine ljevicarska stranka DieLinke.PDS i ultradesnicarska stranka DVU (Njemacka Narodna Unija).

Grb i zastava[uredi VE | uredi]

Brandenburg Wappen.svg

Prema Ustavu Savezne pokrajine Brandenburg, njen grb je crveni markgofovski orao na bijelom polju. Zastava Pokrajine je crveno-bijela s grbom postavljenim u sredini.

Markgrofovski orao i grb postoje odavno. Još 1157. je to bio, navodno, grb Brandenburškog markgrofa Otta I.. Sve do kraja 2. svjetskog rata orao je na grbu imao dodatke, između ostalog, mač i oklop na grudima. Svi su ti dodatci uklonjeni, i ostao je samo orao, koji je kao grb preuzet za Brandenurg.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijesno, Brandenburg (zajedno sa Berlinom, koji je bio dio Brandenburga) je bio "srce" Brandenburg-Pruske. O tome pobliže: Albrecht der Bär (osnivač Marka Brandenburg 1167.), Mark Brandenburg i Provincija Brandenburg. Prije toga je bio naseljen polabskim Slavenima.

1945 se osniva Provincija Mark Brandenburg. Ona se sastojala od vladajućih okruga Potsdam i Frankfurt na Odri nekadašnje pruske Provincije Brandenburg, no bez čitavog područja Neumark istočno od Odre. 1947 je nakon ukidanja Pruske uslijedilo preimenovanje u Zemlja Brandenburg sa 27.612 km². U okviru teritorijalne reorganizacije DDRa 1952. raspuštena je Zemlja Brandenburg i podijeljena na tri okruga: Cottbus, Frankfurt na Odri i Potsdam. 14. listopada 1990 je ponovo osnovana Zemlja Brandenburg ujedinjenjem navedena tri okruga (uz neke manje izmjene.

1996. su Brandenburžani na referendumu odbili ujedinjenje svoje pokrajine sa Berlinom.

Teritorijalna podjela[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Težište brandenburške industrije i uslužnih djelatnosti se nalazi duž A 10, autoceste koja obilazi oko Berlina kao i u industrijskim centrima. Pored Eisenhüttenstadta na Odri i u Brandenburg na Havelu su čeličane. Uz njih se nalazi više trvornica koje prerađuju željezo i čelik. Izvan tih industrijskih centara su prehrambena industrija, drvna industrija i poljoprivreda. Na jugu Brandenburga se u dnevnom kopu vadi mrki ugljen. Težište budućeg razvoja se namjerava vezati uz turizam. Poljoprivreda ima značajni udjel u prihodima Pokrajine.

Prometni putovi Brandenburga zrakasto idu prema Berlinu. To vrijedi za željezničke pruge, ceste i vodene putove. Željezničke pruge su međusobno povezane Berlinskim vanjskim prstenom koji većim dijelom prolazi Brandenburgom. Slično je i s A 10, nazvanim Berlinski prsten, a i on je gotovo cijelom svojom dužinom na teritoriju Brandenburga.

Najvažnija zračna luka Brandenburga se nalazi u Schönefeldu, a osim njega u Pokrajini postoji još nekoliko.

Religija[uredi VE | uredi]

Poput ostalih saveznih država na istoku Njemačke većina stanovništva (preko 50% ) ne pripada niti jednoj vjerskoj zajednici. Pripadnika Evangeličke (luternske) crkve njemačke je % [1]a rimokatolika (nadbiskupija Berlin i biskupija Görlitz) 3.1 %. [2]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Državni i školski praznici[uredi VE | uredi]

Krajolici[uredi VE | uredi]

Turizam[uredi VE | uredi]

Zaštita prirodnih i kulturnih dobara[uredi VE | uredi]

Jezik[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Brandenburg koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.