Donji Grahovljani
Donji Grahovljani | |
---|---|
Donji Grahovljani na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Požeško-slavonska županija |
Općina/Grad | Pakrac |
Zemljopisne koordinate | 45°28′59″N 17°16′59″E / 45.483°N 17.283°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 33 |
Broj stanovnika Donji Grahovljani (Pakrac, Požeško-slavonska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 33 |
2021. | 18 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 34550 Pakrac |
Pozivni broj | +385(0)34 |
Autooznaka | PŽ |
Donji Grahovljani jedno od naselja grada Pakraca, Požeško-slavonska županija.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, Grahovljane su držali srpski pobunjenici i bilo je snažno pobunjeničko uporište. Nakon neuspješnih pokušaja i gubitaka (16. i 20. prosinca), selo su hrvatske snage oslobodile (24. rujna[1]) 27. rujna 1991. godine.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popis stanovništva 2011. godine[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Donji Grahovljani su imali 33 stanovnika.
Popis stanovništva 2001. godine[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, naselje ima 44 stanovnika.
Popis stanovništva 1991. godine[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 1991. godine,[3] nacionalni sastav sela je bio sljedeći:
Ukupno: 188
Kretanje broja stanovnika[uredi | uredi kôd]
broj stanovnika | 600 | 570 | 501 | 649 | 888 | 937 | 942 | 1175 | 419 | 421 | 414 | 371 | 267 | 188 | 44 | 33 | 18 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Pretpostavlja se da je selo dobilo ime po knezu Milaku Graholjanu.[nedostaje izvor]
Statistički podaci o broju domaćinstava i ljudi | ||
---|---|---|
Godina | Broj kuća | Broj stanovnika |
1734. | 26 | - |
1759. | 27 | - |
1779. | 52 | - |
1809. | 100 | 1.196 |
1839. | 40 | 331 |
1869. | 51 | 577 |
1899. | 111 | 687 |
1929. | 181 | 1.066 |
Do 1893. godine u selu Donji Grahovljani živjelo je samo srpsko stanovništvo. Od te godine počinju se naseljavati Hrvati iz Zagorja i Međimurja. Oni su se naselili na pravcu prema Siraču. Godine 1893 doselio je Štreim Franjo i Marija i kupio je posjed u vrijednosti 2.000 forinti. 1895. doselila je obitelj Pintarić, a odmah iza njih nekoliko obitelji iz Zagorja i Međimurja.
Po završetku Prvog svjetsgog rata naseljava se treća grupa iz okolice Samobora. Iz statističkih podataka vidi se da je broj stanovnika i domaćinstava oscilirao, naročiti u periodu od 1779. – 1809. te od 1809-1839 godine. Za sada još sa sigurnošću nisu utvrđeni razlozi, ali se pretpostavlja da je u pitanju bila kuga.
Sport[uredi | uredi kôd]
U naselju je postojao nogometni klub NK Partizan Donji Grahovljani[4]
Izvori i vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- ↑ Ivan Zvonimir Ivančić: Počeo napad na Derezu Inačica izvorne stranice arhivirana 20. veljače 2016., Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat]
- ↑ Kronologija 1991. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2013., Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
- ↑ http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914026.pdf
- ↑ http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-partizan-donji-grahovljani/320957/subjekti.aspx
|