Koordinate: 43°03′N 17°42′E / 43.05°N 17.70°E / 43.05; 17.70

Dračevo (Čapljina, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dračevo
Dračevo na karti BiH
Dračevo
Dračevo
Dračevo na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Čapljina
Zemljopisne koordinate 43°03′N 17°42′E / 43.05°N 17.70°E / 43.05; 17.70
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 556
Dracevo.jpg

Dračevo je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na samoj granici s Metkovićem (RH). Kroz naselje prolazi rijeka Krupa, koja se ulijeva u Neretvu.

Rijeka Krupa je poznata po rijetkom fenomenu. Naime, jedna od rijetkih rijeka na svijetu koja ide uzvodno. Taj prirodni fenomen je obrazložen kao posljedica toga sto je Neretva zajedno s morskim strujama "gura" uzvodno. Samo područje je veoma plodno, te je zbog blizine rijeka i povoljne klime veoma pogodno za poljodjelsku obradu.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]

Dračevo
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 582 (92,38%) 563 (92,14%) 526 (90,37%)
Srbi 41 (6,50%) 45 (7,36%) 55 (9,45%)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 3 (0,49%) 0
ostali i nepoznato 7 (1,11%) 0 1 (0,17%)
ukupno 630 611 582

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Dračevo
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 545 (98,02%)
Srbi 4 (0,72%)
Bošnjaci 2 (0,36%)
ostali i nepoznato 5 (0,90%)
ukupno 556

Župa Dračevo[uredi | uredi kôd]

Crkva Uznesenja Marijina u Dračevu
Crkva Marijina Rođenja u Doljanima, prva središnja crkva župe

Nastanak današnje župe Dračevo seže još u 1874. kada je odcijepljena od župe Dubrave kao sedma župa Trebinjsko-mrkanske biskupije, pod imenom župa Gabela. Prostirala se uglavnom na lijevoj obali Neretve, a obuhvaćala je sljedeća naselja: Doljani, Dračevo, Sjekose, Bajovci, Višići, Čeljevo, Tasovčići, Klepci, Loznica i Gnjilišta. Na suprotnoj obali Neretve postojala je župa sličnog imena - Stara Gabela (danas naseljeno mjesto Gabela). Prvobitno sjedište ove župe bilo je u mjestu Doljani gdje je od prije postojala crkva sv. Lovre, a središnja crkva za župu, crkva Marijina Rođenja izgrađena je 1861. te je župa dobila naziv Doljani. Zbog početka Hercegovačkog ustanka u lipnju 1875. prvi je župnik fra Orazio iz Torina zajedno sa svim župljanima morao pobjeći. Crkva je za vrijeme ustanka devastirana te je pred kraj rata vraćena u funkciju a župnik se kasnije nastanio u Staroj Gabeli. Od godine 1877. stanovao je u iznajmljenoj kući u Čeljevu i od tada župa je nosila ime Čeljevo. U skladu s tim, provikar Lazarević je predložio gradnju crkve u novom središtu, ali se ona nije napravila zbog suprotstavljanja muslimanskih glavara. Tako je krajem ustanka nova župna crkva Imena Marijina sagrađena u mjestu Klepci koje je tako postalo sjedište župe, a župa dobila novo ime - župa Klepci. Na temeljima te crkve tadašnji župnik don Ilija Tomas sagradio je 1938. novu crkvu koja je zapaljena i devastirana 1942. a župnik ubijen. Brigu o vjernicima župe do njene obnove 1951. vodili su svećenici iz Čapljine i Metkovića. Dolaskom don Jakova Bagarića u Dračevu se od 1962. do 1967. izgradio župni stan. Tadašnja je vlast 1966. u potpunosti srušila crkvu u Klepcima, a u Dračevu je od 1967. do 1970. građena crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije te se od tada župa i službeno zove župa Dračevo. Od nje su se 1969. odcijepila mjesta Hotanj i Počitelj i pripojila tada novoosnovanoj župi Domanovići, a 1974. je osnovana župa Čeljevo kojoj su pripala mjesta: Tasovčići, Gnjilišta, Čeljevo, Klepci i Loznica. Tako područje današnje župe Dračevo obuhvaća mjesta: Višići, Dračevo, Doljani i Sjekose.[3]

Župnici župe[uredi | uredi kôd]

  • fra Orazio iz Torina, 1874. - 1884.
  • don Nikola Lazarević, 1885. - 1897.
  • don Klemo Sumić, 1897. - 1921.
  • don Ivan Raguž, 1921. - 1928.
  • don Ilija Tomas, 1928. - 1942.
  • don Aleksandar Boras, 1951. - 1953. (upravitelj)
  • don Jakov Bagarić, 1953. - 1981.
  • don Srećko Čulina, 1981. - 1988.
  • don Jozo Ančić, 1988. - 1991.
  • don Đuro Bender, 1991. - 2002.
  • don Ivan Kordić, 2002. - 2008.
  • don Ivica Boras, 2008. - 2011.
  • don Ante Đerek, 2011. - 2012.
  • don Vinko Raguž, 2012. -

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Rt kula

Rt-kula, srednjovjekovna utvrda na lijevoj obali Krupe, nacionalni spomenik BiH. Točan datum nastanka je nepoznat, ali se pretpostavlja da je iz 17. stoljeća. Prvi pisani spomen nalazi se u putopisu Evlije Čelebija koji spominje Kor kulu koju je sagradio izvjesni Kodža Mustafa-paša, vezir Mehmeda II. Vjerojatno je izgrađena kao dio obrambenog sustava Osmanskog Carstva na granici s Mletačkom Republikom, a u svrhu sprječavanja krijumčarenja rasprostranjenog u dolini Neretve. Kružnog je oblika, unutarnjeg promjera 3,60 metara, visine s unutarnje strane 7-8 metara, a s vanjske doseže 10 metara. Građena je od kamenih blokova povezanih žbukom, zidova debljine oko 1,20 metara.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. dr. Marinko Marić: Župa Gabela (Doljani-Čeljevo-Klepci-Dračevo) (Crkva na kamenu, pastoralno-informativni list hercegovačkih biskupija, broj 4 (473) − Mostar, travanj 2020. (str. 34.-36.))
  4. Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, historijska građevinaInačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2017. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 17. travnja 2017.)


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Dračevo (Čapljina, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.