Dračevo (Čapljina, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dračevo
Dračevo na karti BiH
Dračevo
Dračevo
Dračevo na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Čapljina
Zemljopisne koordinate 43°03′N 17°42′E / 43.05°N 17.70°E / 43.05; 17.70Koordinate: 43°03′N 17°42′E / 43.05°N 17.70°E / 43.05; 17.70
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 556
Dracevo.jpg

Dračevo je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na samoj granici sa Metkovićem (RH). Kroz naselje prolazi rijeka Krupa, koja se ulijeva u Neretvu.

Rijeka Krupa je poznata po rijetkom fenomenu. Naime, jedna od rijetkih rijeka na svijetu koja ide uzvodno. Taj prirodni fenomen je obrazložen kao posljedica toga sto je Neretva zajedno sa morskim strujama "gura" uzvodno. Samo područje je veoma plodno, te je zbog blizine rijeka i povoljne klime veoma pogodno za poljodjelsku obradu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Dračevo
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 582 (92,38%) 563 (92,14%) 526 (90,37%)
Srbi 41 (6,50%) 45 (7,36%) 55 (9,45%)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 3 (0,49%) 0
ostali i nepoznato 7 (1,11%) 0 1 (0,17%)
ukupno 630 611 582

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Dračevo
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 545 (98,02%)
Srbi 4 (0,72%)
Bošnjaci 2 (0,36%)
ostali i nepoznato 5 (0,90%)
ukupno 556

Župa Dračevo[uredi VE | uredi]

Crkva Uznesenja Marijina u Dračevu
Crkva Marijina Rođenja u Doljanima, prva središnja crkva župe

Nastanak današnje župe Dračevo seže još u 1874. kada je odcijepljena od župe Dubrave kao sedma župa Trebinjsko-mrkanske biskupije, pod imenom župa Gabela. Prostirala se uglavnom na lijevoj obali Neretve, a obuhvaćala je sljedeća naselja: Doljani, Dračevo, Sjekose, Bajovci, Višići, Čeljevo, Tasovčići, Klepci, Loznica i Gnjilišta. Na suprotnoj obali Neretve postojala je župa sličnog imena - Stara Gabela (danas naseljeno mjesto Gabela). Prvobitno sjedište ove župe bilo je u mjestu Doljani gdje je od prije postojala crkva sv. Lovre, a središnja crkva za župu, crkva Marijina Rođenja izgrađena je 1861. te je župa dobila naziv Doljani. Zbog početka Hercegovačkog ustanka u lipnju 1875. prvi je župnik fra Orazio iz Torina zajedno sa svim župljanima morao pobjeći. Crkva je za vrijeme ustanka devastirana te je pred kraj rata vraćena u funkciju a župnik se kasnije nastanio u Staroj Gabeli. Od godine 1877. stanovao je u iznajmljenoj kući u Čeljevu i od tada župa je nosila ime Čeljevo. U skladu s tim, provikar Lazarević je predložio gradnju crkve u novom središtu, ali se ona nije napravila zbog suprotstavljanja muslimanskih glavara. Tako je krajem ustanka nova župna crkva Imena Marijina sagrađena u mjestu Klepci koje je tako postalo sjedište župe, a župa dobila novo ime - župa Klepci. Na temeljima te crkve tadašnji župnik don Ilija Tomas sagradio je 1938. novu crkvu koja je zapaljena i devastirana 1942. a župnik ubijen. Brigu o vjernicima župe do njene obnove 1951. vodili su svećenici iz Čapljine i Metkovića. Dolaskom don Jakova Bagarića u Dračevu se od 1962. do 1967. izgradio župni stan. Tadašnja je vlast 1966. u potpunosti srušila crkvu u Klepcima, a u Dračevu je od 1967. do 1970. građena crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije te se od tada župa i službeno zove župa Dračevo. Od nje su se 1969. odcijepila mjesta Hotanj i Počitelj i pripojila tada novoosnovanoj župi Domanovići, a 1974. je osnovana župa Čeljevo kojoj su pripala mjesta: Tasovčići, Gnjilišta, Čeljevo, Klepci i Loznica. Tako područje današnje župe Dračevo obuhvaća mjesta: Višići, Dračevo, Doljani i Sjekose.[3]

Župnici župe[uredi VE | uredi]

  • fra Orazio iz Torina, 1874. - 1884.
  • don Nikola Lazarević, 1885. - 1897.
  • don Klemo Sumić, 1897. - 1921.
  • don Ivan Raguž, 1921. - 1928.
  • don Ilija Tomas, 1928. - 1942.
  • don Aleksandar Boras, 1951. - 1953. (upravitelj)
  • don Jakov Bagarić, 1953. - 1981.
  • don Srećko Čulina, 1981. - 1988.
  • don Jozo Ančić, 1988. - 1991.
  • don Đuro Bender, 1991. - 2002.
  • don Ivan Kordić, 2002. - 2008.
  • don Ivica Boras, 2008. - 2011.
  • don Ante Đerek, 2011. - 2012.
  • don Vinko Raguž, 2012. -

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Rt kula

Rt-kula, srednjovjekovna utvrda na lijevoj obali Krupe, nacionalni spomenik BiH. Točan datum nastanka je nepoznat, ali se pretpostavlja da je iz 17. stoljeća. Prvi pisani spomen nalazi se u putopisu Evlije Čelebija koji spominje Kor kulu koju je sagradio izvjesni Kodža Mustafa-paša, vezir Mehmeda II. Vjerojatno je izgrađena kao dio obrambenog sustava Osmanskog Carstva na granici s Mletačkom Republikom, a u svrhu sprječavanja krijumčarenja rasprostranjenog u dolini Neretve. Kružnog je oblika, unutarnjeg promjera 3,60 metara, visine s unutarnje strane 7-8 metara, a s vanjske doseže 10 metara. Građena je od kamenih blokova povezanih žbukom, zidova debljine oko 1,20 metara.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. dr. Marinko Marić: Župa Gabela (Doljani-Čeljevo-Klepci-Dračevo) (Crkva na kamenu, pastoralno-informativni list hercegovačkih biskupija, broj 4 (473) − Mostar, travanj 2020. (str. 34.-36.))
  4. Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, historijska građevina Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 17. travnja 2017.)


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Dračevo (Čapljina, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.