Gabela
| Gabela | |
|---|---|
 | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Čapljina |
| Koordinate | 43°04′N 17°41′E / 43.06°N 17.69°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 2315 |
 | |
  Gabela Gabela na zemljovidu BiH | |
Gabela je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.[1]
Neki stručnjaci tvrde da je to područje na kojem se nalazila Troja. Iako teoriju povjesničara Meksikanca Roberta Salinasa Pricea znanstvena zajednica nije nikada prihvatila, on u knjizi "Homerova slijepa publika" 1985. navodi kako se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. Svoju teoriju o Troji u Gabeli dodatno pojašnjava u knjizi "Homerov zemljopisni atlas" 1992. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu.
1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja, a na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva. Postoje izvori koji mjesto spominju u ugovoru između velikoga župana Nemanje i Dubrovačke Republike 1186. godine. Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve. Gabela je spomenuta pod tim nazivom 1399. godine, ali se ime ustalilo u XV. stoljeću. Osmanlijsko Carstvo zauzima 1529. Gabelu, te na desnoj obali Neretve podiže obrambeni utvrđeni sustav. 1693. Gabela dolazi pod vlast Mletačke Republike. Pod Mlecima ostaje do 1715. kada oni mjesto dižu u zrak, a 1718. i formalno dolazi natrag pod vlast Osmanlija. Nova granica je ustanovljena između Metkovića i Gabele oko kilometar iznad Metkovića.[2]
| Gabela | ||||||
| godina popisa | 1991.[3] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 2046 (83,85 %) | 2007 (79,70 %) | 1615 (77,79 %) | |||
| Srbi | 324 (13,27 %) | 377 (14,97 %) | 435 (20,95 %) | |||
| Muslimani | 32 (1,31 %) | 38 (1,50 %) | 9 (0,43 %) | |||
| Jugoslaveni | 24 (0,98 %) | 90 (3,57 %) | 11 (0,52 %) | |||
| ostali i nepoznato | 14 (0,57 %) | 6 (0,23 %) | 6 (0,28 %) | |||
| ukupno | 2440 | 2518 | 2076 | |||
| Gabela | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 2234 (96,50 %) | |||||
| Srbi | 68 (2,94 %) | |||||
| Bošnjaci | 5 (0,22 %) | |||||
| ostali i nepoznato | 8 (0,35 %) | |||||
| ukupno | 2315 | |||||
Stanovništvo se pretežito bavi poljoprivredom (povrće, voće i vinova loza).
Prije rata duhan je bila jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.
Kroz povijest su djelovala mnoga kulturno umjetnička društva. Među njima je najpoznatije bilo društvo Sv. Ante koje je djelovalo od 1918. do 1944. Trenutačno djeluje HKUD Drijeva, osnovano 9. veljače 2007. koje ima oko 70 članova u 5 sekcija: muška klapa Stjepan, muška bećarska skupina Trojani, ženska bećarska skupina Neve, folklorna sekcija, te mandolinska sekcija.[4]
U Gabeli je od 1901. do 1966. bilo čvorište željezničke pruge Sarajevo – Metković (Ploče) i željezničke pruge Gabela – Zelenika s odvojkom prema Dubrovniku.
Kolodvor je imao u početku prizemnu staničnu zgradu koja je naknadno podignuta na kat, 6 kolosijeka te slijepi kolosijek za utovar i istovar robe. Postojala je i vodosprema i skladište ugljena za snabdijevanje lokomotiva te robno skladište. U Gabeli su stajali svi putnički i brzi vlakovi jer je tu bio prijelaz putnika prema Metkoviću. Puštanjem u promet pruge normalnog kolosijeka, kolodvor u Gabeli gubi na važnosti, a prijelaz putnika se nastavljao obavljati u Čapljini.[5]
U Gabeli djeluje nogometni klub GOŠK Gabela koji se natječe u Premijer ligi BIH. Memorijalni turnir Andrija Anković održava se od 1991.
.jpg)
- Arheološko područje Gabela, ostatci staroga grada o kojem sigurni podatci postoje od 1559. godine, unutar kojega se nalazi kamena ploča s likom lava, simbola Mletačke republike, iz vremena 1693. - 1715., kada je Gabela bila u njihovu posjedu. Kompleks je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
- Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
- Biščevića kula nalazi se u središtu Gabele. Građevina je to od tesanog kamena kvadratne osnove stranice 6 metara, te visine 12 metara. Izgradio ju je feudalac Biščević iz Mostara u prvoj polovini 18. stoljeća nakon što je Gabela potpala pod tursku vlast. Danas je u ruševnom stanju.[6]
- Đerzelezova kula nalazi se u blizini današnjeg katoličkog groblja sv. Stjepana. Građevina kružnog oblika sazidana je od tesanog kamena najvjerojatnije u prvoj polovini 18. stoljeća, a izgradio ju je muslimanski feudalac iz Gabele ili Mostara. Ne zna se zašto je nazvana po Aliji Đerzelezu. Kao i Biščevića kula, u ruševnom je stanju.[6]
- Most na Tresani čelični je most preko rijeke Neretve u smjeru Višića. Gradnja mosta započela je 1898., a završena je 1901. kao dio željezničke pruge Gabela - Zelenika. Nakon ukidanja pruge, pretvoren je u cestovni most s jednim prometnim trakom.[7]
.jpg)
Župa Gabela posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku najstarija je župa doline Neretve. Prvi spomen joj je u 16. stoljeću. Za vrijeme turske vladavine na njenu su području rušene tri crkve: sv. Ane, sv. Marije i župna crkva Sv. Stjepana. Slabljenjem turske vlasti župa je ponovno uspostavljena 1854.[8] Sadašnja župna crkva sv. Stjepana sagrađena je 1903.[9] Župa pripada Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.
- Matija Prskalo, hrvatska glumica
- Nikica Jelavić, hrvatski nogometaš
- Andrija Anković, hrvatski nogometaš i trener
- Dragan Šimović, hrvatski književnik i novinar
Kula Đerđelez
Kula u starom gradu
Mletački lav u starom gradu
Ruševine starog grada
Most
- 1 2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.
- ↑ Smoljan, Ivo. Neretva, vlastita naklada, Zagreb, 1970., str. 52.
»I tako se povuče nova granica »linea Mocenigo« koja je išla oko jedan km iznad Metkovića, …« - ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ HKUD "Drijeva". Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2012. Pristupljeno 7. veljače 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)
- 1 2 Hasandedić, Hivzija. 1997. Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini. Islamski centar Mostar. Mostar. str. 138.-139.
- ↑ Akmadžić, Vlaho; Maslać, Miše. Prosinac 2012. VARIJANTA IZVEDBE ČELIČNOG MOSTA U GABELI. E-zbornik. Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru (4): 95.-123. ISSN 2232-9080
- ↑ nedjelja.ba. Župa Sv. Stjepana Prvomučenika - Gabela najstarija je u dolini Neretve | Katolički tjednik. www.nedjelja.ba. Pristupljeno 12. listopada 2025.
- ↑ ktabkbih.net. KRIZMA U GABELI | Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH. www.ktabkbih.net. Pristupljeno 12. listopada 2025.
- gabela-online Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. siječnja 2012. (Wayback Machine)
- Satelitska snimka Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. veljače 2014. (Wayback Machine)
- Fotografije Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. lipnja 2011. (Wayback Machine)
- Mapa
Bazeni Neretve i Trebišnjice | |||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Države |  | ||||||||||||||||
| Gradovi/ Mjesta | |||||||||||||||||
| Pritoci |
| ||||||||||||||||
| Jezera |
| ||||||||||||||||
| Hidroelektrane | |||||||||||||||||
| Povezani članci | |||||||||||||||||
| Bazen Trebišnjice (podslijev Neretve) |
| ||||||||||||||||