Dragan Đokanović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dragan Đokanović

Dragan Đokanović (Sarajevo, 20. travnja 1958.) je bosanskohercegovački političar.

Doktor je medicine, pedijatar – neonatolog[1] na odjelu Pedijatrijske klinike Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu.[2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu , gimnaziju (treću) i medicinski fakultet završio u Sarajevu. Za odličan uspjeh u toku školovanja dobio je Zlatnu značku “Ognjen Prica”. Završio je specijalizaciju iz pedijatrije i dva postdiplomska studija na medicinskom fakultetu u Sarajevu (Klinička medicina i Socijalna medicina sa organizacijom zdravstvene zaštite).

Športske aktivnosti[uredi VE | uredi]

Gimnastičar, trenirao u Sarajevu i Mađarskoj. višestruki pobjednik na juniorskim i seniorskim prvenstvima Bosne i Hercegovine. Omladinski prvak Jugoslavije na razboju (državno prvenstvo u Novom Mestu, 1975. godine), za omladinsku reprezentaciju Jugoslavije nastupio je, 1976 godine, u Fermu (Italija) na dvomeču reprenzentacija Italije i Jugoslavije. U seniorskoj konkurenciji, 1981. godine u Trbovju na Kupu Jugoslavije, drugoplasirani je u ukupnom plasmanu, a u vježbama po spravama osvojio je još četiri medalje. Iste godine, kao reprezentativac Jugoslavije, nastupio je na međunarodnom turniru "Zlatni Pjasci" u Varni - Bugarska. Te 1981. godine proglašen jednim od najboljih športaša Bosne i Hercegovine. [3]U Sarajevu je osnovan gimnastički klub "Dragan Đokanović".[4]

Političke aktivnosti[uredi VE | uredi]

Stranačke aktivnosti[uredi VE | uredi]

Osnovao Demokratsku stranku federalista , 02. svibnja 1990. godine s ciljem očuvanja ravnopravnosti tri ovdašnja konstitutivna naroda i afirmacije europske ideje. Stranka je učesnica prvih višestranačkih izbora u istoriji Bosne i Hercegovine, kao i izbora u organizaciji OSCE-a 1996 godine. Demokratsku stranku federalista osnovao je i za Srbiju, 2003 godine, s ciljem ulaska cjelokupnog srpskog naroda u Europsku uniju.[5] Formirao je, 1993 godine, Ministarstvo za boračka pitanja i pitanja civilnih žrtava rata, u Vladi Republike Srpske.

U toku rata u Bosni i Hercegovini otvorio je pitanje ratnih zločina i genocida.[6]Svjedočio o tome, pred Haškim tribunalom, od 14. do 18. ožujka 2005.[7] [8] i u studenom 2009. godine.[9] [10][11]

Kandidature[uredi VE | uredi]

Kandidovao se za predsjednika Republike Srpske 1996. godine kao protivnik vladavine Radovana Karadžića.[12]

Kandidovao se za predsjednika Republike Srpske, na prijevremenim izborima 2007 godine[13], kao protivnik vlasti Milorada Dodika. [14] [15]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]