Dragoslav Srejović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dragoslav Srejović
Dragoslav Srejović 01.jpg
Rođenje 8. listopada 1931.
Kragujevac, Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg Jugoslavija
Smrt 29. studenog 1996.
Beograd, Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija
Polje arheologija, kulturna antropologija

Dragoslav Srejović (srpski: Драгослав Срејовић) (Kragujevac, 8. listopada 1931.Beograd, 29. studenog 1996.) je bio srpski arheolog, povjesničar, povjesničar umjetnosti, kulturni antropolog, profesor Sveučilišta u Beogradu i akademik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen je 8. listopada 1931. u Kragujevcu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na arheološkoj grupi Filozofskog fakulteta u Beogradu diplomirao je 1954. godine, a za asistenta je izabran 1958. godine. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu s tezom „Neolitska i eneolitska antropomorfna plastika u Jugoslaviji“ (1964.). Za docenta za predmet prapovijesne arheologije postavljen je 1965. godine, za vanrednog profesora 1970. i redovnog profesora 1976. godine.

Rukovodio je arheološkim iskopavanjima 67 prapovijesnih i antičkih lokaliteta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori (Duklja, Srebrenica, Lepenski vir, Vlasac, Divostin, Gamzigrad, Šarkamen i dr.). Objavio je više od 200 radova u zemlji i inozemstvu. Za knjigu Lepenski Vir dobio je Oktobarsku nagradu Beograda (1970.). Za dopisnog člana SANU izabran je 1974., a za redovnog 1983. godine. Bio je direktor Galerije SANU od 1989., a potpredsednik SANU od 1994. godine.

Po jedna ulica u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu nose njegovo ime.

Preminuo je 29. studenog 1996. godine u Beogradu, a sahranjen je 3. prosinca u Kragujevcu.

Djela[uredi | uredi kôd]

Najvažnija djela[uredi | uredi kôd]

  • Praistorija (1967.)
  • Lepenski Vir – Nova praistorijska kultura u Podunavlju (1969.)
  • Europe's First Monumental Sculpture: New Discoveries at Lepenski Vir (1972., London)
  • Muzeju Jugoslavije (1973.)
  • Lepenski Vir – Eine vorgeschichtliche Geburtssatte europaischer Kultur (1973., Bergisch Gladbach)
  • Vlasac – Mezolitsko naselje u Đerdapu (s Gorkom Leticom, 1978.)
  • Rečnik grčke i rimske mitologije (s Aleksandrinom Cermanović, četiri izdanja: 1979., 1987., 1989., 1992.)
  • Umetnost Lepenskog Vira (s Ljubinkom Babović, 1983.)
  • Musei della Iugoslavia (1983., Milano)
  • Rimska skulptura u Srbiji (s A. Cermanović, 1987.)
  • Leksikon religija i mitova drevne Evrope (s A. Cermanović, dva izdanja: 1992., 1996.)
  • Imperial Mausolea and Consecration Memorials in Felix Romuliana (Gamzigrad, istočna Srbija) (s Čedomirom Vasićem, 1994.)
  • Prazno polje (dva izdanja, 1996.)
  • Srejović, Dragoslav. 1996. Illiri e Traci. Jaca Book. Milano. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink (pomoć)CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Arheološki leksikon (1997.)
  • Ogledi o drevnoj umetnosti (1998.)
  • Srejović, Dragoslav. 2002. Iliri i Tračani: O starobalkanskim plemenima. Srpska književna zadruga. Beograd. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink (pomoć)CS1 održavanje: ref=harv (link)

Priredio za tisak[uredi | uredi kôd]

  • Divostin and the Neolithic of Central Serbia}- (koautor Alan McPherron, 1988., Pittsburgh)
  • The Neolithic of Serbia (1988.)
  • Vinča and its World (1990.)
  • Arheologija i prirodne nauke (1992.)
  • Rimski gradovi i palate u Srbiji (1993.)
  • Roman Imperial Towns and Palaces in Serbia (1993.)
  • The Age of Tetrarchs (1995.)

Fondacija[uredi | uredi kôd]

Fondacija Dragoslav Srejović za kapitalne znanstvene i umjetničke projekte osnovana je 1996. godine sa ciljem stvaranja uvjeta za pomoć razvoja stvaralaštva i ostvarivanje planova SANU. Fondacijom upravlja odbor u čijem su sastavu osnivači, znanstveni i kulturni radnici i stručnjaci. Donatori su ustanove kulture, privredne i financijske institucije.[1]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Dragoslav Srejović