Dragutin Antun Parčić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dragutin Antun Parčić (Vrbnik na Krku, 26. svibnja 1832.Rim, 25. prosinca 1902.), bio je hrvatski filolog, glagoljaš i fotograf.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Antun Parčić rođen je u Vrbniku na Krku, 1832. godine. Rodio se u obitelji Josipa i i Marije (rođ. Petriš). Pučku školu polazio je i završio u rodnome Vrbniku, a njemačko-talijansku školu, višu pučku školu, polazio je i završio u Krku. Nakon završetka više pučke škole boravio je dvije godine u Glavotoku kod rođaka o. Rimoslava koji ga je spremao za daljnje školovanje učeći ga latinski i talijanski jezik, te ga upoznavao s glagoljicom. Prije polaska na školovanje u Zadar, 1843. godine, obukao je redovničko odijelo i dobio redovničko ime Dragutin. U Zadru je sve do 1854. godine živio je u Samostanu sv. Mihovila u Klaićevoj ulici 19, koje tada bilo snažno glagoljaško središte.[1] Javnu talijansku gimnaziju polazio je i završio u Zadru od 1843. do 1851. godine. Godine 1851. upisao je studij bogoslovije na središnjem nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu Zmajević u Zadru.[2] Dana 22. listopada 1854. godine u Glavotoku položio je svoje redovničke zavjete u ruke o. Serafina Šarca. Bio je profesor za hrvatski jezik i matematiku u Zadru na zadarskoj realci od 1857. do 1858. godine. Bio je i kanonik Hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu od 1876. godine do smrti.[3]

Sastavio je Mali talijansko-hrvatski riečnik (1851.), dva dvojezična rječnika, hrvatsko-talijanski Riečnik ilirsko-talianski (polag najnovijih izvorah) (1858.) i talijansko-hrvatski rječnik Vocabolario italiano-slavo (illirico) - Rječnik talijansko-slovinski (hrvatski) (1868.), te napisao gramatiku hrvatskog jezika na talijanskom Grammatica della lingua slava (Illirica) (1873.).[4] Priredio je novo izdanje hrvatsko-glagoljskog Misala (1893.) i hrvatski obrednik Rimski ritual (1893.), te početnicu za čitanje glagoljskih slova s osnovama staroslavenske gramatike autora Ivana Broza Mali azbukvar za pravilno i jednolično čitanje glagoljice u novih crkvenih knjigah po hrvatskoj recenziji[5] (1894.).

Parčić je bio svestran, bavio se kartografijom, tiskarstvom, slikarstvom, pjesništvom, prevođenjem, prirodoslovljem, botanikom, astronomijom i fotografijom. Manje je poznato da je Parčić pionir fotografije u Hrvatskoj i autor jedne od najstarijih fotografija Sunca na svijetu. Riječ je o triptihu pomrčine Sunca snimljenom u tehnici dagerotipiji na staru godinu 1861. godine u Zadru.

Umro je u Rimu 1902. godine. Pokopan je na rimskome groblju.[2]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Mali taliansko-hrvatski riečnik, Rijeka, 1851.
  • Riečnik ilirsko-talianski (polag najnovijih izvorah), Petar Abelić Knjigar-Izdavatelj, Zadar, 1858.
    • 2. izd. Rječnik slovinsko - talijanski - Vocabolario slavo-italiano, Braća Battara Tiskari-Izdavatelji, Zadar, 1874.
    • 3. izd. Rječnik hrvatsko-talijanski - Vocabolario croato-italiano, Treće popravljeno i pomnoženo izdanje, Tisak i naklada "Narodnoga lista", Zadar, 1901. (Vocabolario croato-italiano, Libreria internazionale E. de Schönfeld, Zara, 1921.; 1 pretisak Artresor studio, Zagreb, 1995.)
  • Vocabolario italiano-slavo (illirico) - Rječnik talijansko-slovinski (hrvatski), Fratelli Battara-Librai-Editori, Zara, 1868.
    • 2. izd. Vocabolario italiano-slavo (croato) - Rječnik talijansko-slovinski (hrvatski), Tipografia Dell' Editore U. Luster, Segna, 1887.
    • 3. izd. Vocabolario italiano-slavo (croato) - Rječnik talijansko-slovinski (hrvatski), Tipografia Dell' Editore Hreljanović, Segna, 1908.
  • Grammatica della lingua slava (ilirica), Spiridione Artale, Zara, 1873. (2. izd. 1878.; francuski prijevod: Grammaire de la langue serbo-croate par A. Parčić, traduction a l´usage des franc̦ais contenant des ameliorations suggérees par l´auteue, avec une introduction par le docteur J.B. Feuvrier, 2 F. Vieweg, Pariz, 1877., 2. izd. Grammaire de la langue serbo-croate, traduite avec de nombreuses modifications de la grammaire slave de Parcic par le Dr. Feuvrier, E. Leroux, Pariz, 1904.)
  • Dragutin Antun Parčić, Marcel Kušar, Izabrani radovi i pisma, priredile Silvana Vranić i Lada Badurina, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 135, Matica hrvatska, Zagreb, 2017.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. 1 "Neizmijenj. otisak teksta iz 1901."[6]
  2. 2 "Feuvrierova adaptacija Parčićeve slovnice ima izmijenjen naslov: pod utjecajem Budmanijeve gramatike upotrijebljen je naziv srpsko-hrvatski za jezik Hrvata, a ispušten je termin illirica- sastavni dio naslovnica Budmanijeve i Parčićeve gramatike“ (Gostl 1998: 98)"[7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tatjana Krena i Branko Hanžek, Fra Dragutin Antun Parčić i prve hrvatske astrofotografije, Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, 11(1) IV, 2011., ISSN 1333-6347, str. 70., pristupljeno 20. listopada 2021.
  2. a b Mirna Lipovac i Darko Žubrinić, Dragutin Antun Parčić 1832.-1902., croatianhistory.net, pristupljeno 20. listopada 2021.
  3. Tatjana Krena i Branko Hanžek, Fra Dragutin Antun Parčić i prve hrvatske astrofotografije, Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, 11(1) IV, 2011., ISSN 1333-6347, str. 67., pristupljeno 20. listopada 2021.
  4. Dvojezični rječnici Dragutina Antuna Parčića, ihjj.hr, pristupljeno 20. listopada 2021.
  5. Stjepan Damjanović, Broz's Competency of Slavic and Croatian Linguistic Heritage, fluminensia.ffri.hr, pristupljeno 20. listopada 2021. (engl.)/(hrv.)
  6. Vocabolario croato-italiano / Carlo A. Parčić, katalog.gkr.hr, pristupljeno 20. listopada 2021.
  7. Martina Jandri, Leksikograf Dragutin Antun Parčić: završni rad, mentor: dr. sc. Borana Morić-Mohorovičić, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti, Rijeka, 2017., podrubnica 14 na str. 5., pristupljeno 20. listopada 2021.
  • Mihovil Bolonić, O životu i radu Dragutina A. Parčića // Bogoslovska smotra, sv. 42, br. 4, 1972., str. 417-438., (Hrčak)
  • Marina Tabaček, Dragutin Antun Parčić kao leksikograf: diplomski rad, prof.dr.sc. Ljiljana Kolenić, Sveučilište J. J. Strossmayera, Filozofski fakultet, Diplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti, Osijek, 2012.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Vocabolario croato-italiano, Libreria internazionale E. de Schonfeld, Zara, 1921. (hrv.)/(tal.)
  • Antun Josip Soldo, Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal // Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, br. 39-40, 1990., str. 167-186., (Hrčak)
  • Marija Turk, Hrvatski prijevodni ekvivalenti stručnog nazivlja u Parčićevim rječnicima // Fluminensia : časopis za filološka istraživanja, sv. 18, br. 1, 2006., str. 41-51., (Hrčak)