Draugr

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Draugr ili draug stvorenje je iz skandinavske mitologije. Vikinzi su vjerovali da je draugr vrsta živog mrtvaca koji pohlepno čuva bogatstvo koje je ostavljeno u njegovu grobu, što je bio običaj među Vikinzima i mnogim drugim narodima.

Sposobnosti[uredi VE | uredi]

Draugri su posjedovali nadljudsku snagu, mogli su povećati svoju tjelesnu masu i bili su iznimno izdržljivi borci, gotovo neranjivi. Životinje koje bi se hranile kraj draugrova groba često bi poludjele. Prema pučkom vjerovanju draugri ne vole ljude te ih proždiru žive i piju njihovu krv. Prema nekima izvorima sposobni su proricati budućnost, kontorlirati vrijeme, mijenjati lik i ulaziti u snove. Opisuje ih se kao pohlepna i škrta bića. U starijoj literaturi nailazi se na jasnu podjelu između morskih draugra i kopnenih draugra.

Kako ubiti draugra[uredi VE | uredi]

Prema legendi draugra može ubiti samo snažan i hrabar ratnik, koji mu mora odsjeći glavu i spaliti ju. Njezin pepeo se zatim baca u more.

Srodna stvorenja[uredi VE | uredi]

Draugr je veoma sličan još jednom stvorenju iz nordijske mitologije zvanom hagbui. Glavna razlika između njih je u tome što hagbui ne može napustiti svoj grob i zato napada samo ljude koji mu se približe. Riječi draugr i zmaj (eng. dragon) lingvistički su srodne što ukazuje na moguću povezanost.

Islandske sage[uredi VE | uredi]

Vjerojatno najpoznatiji draugr je Glámr, koji je pobijeđen u Sagi o Grettiru. Draugri su se pojavljivali i u Sagi o Eyrijancima (Thorolof) i Sagi o Njálu (Gunnard Hammuradsnon).

Literatura[uredi VE | uredi]

Draugri se pojavljuju u djelima Arnea Garborga, Henrika Ibsena i Aasmunda Olavsona Vinje. Izraz draug koristi se za opis bilo kojeg nemrtvog u nordijskom folkloru.