Prijeđi na sadržaj

Drežnica (Ogulin)

Koordinate: 45°08′13″N 15°05′28″E / 45.137°N 15.091°E / 45.137; 15.091
Izvor: Wikipedija
Drežnica
Država Hrvatska
Županija Karlovačka
Općina/gradOgulin

Površina138,8 km2[1]
Koordinate45°08′13″N 15°05′28″E / 45.137°N 15.091°E / 45.137; 15.091

Stanovništvo (2021.)
Ukupno356 [2]
– gustoća3 st./km2

Odredišna pošta47300 Ogulin [3]
Pozivni broj+385 (0)47
AutooznakaOG

Zemljovid

Drežnica na zemljovidu Hrvatske
Drežnica
Drežnica

Drežnica na zemljovidu Hrvatske

Drežnica (u SFRJ Partizanska Drežnica) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.

Površina naselja je 137,5 km2 ali sa zaseocima Brezno, Debeli Lug i Ponorac (danas dio naselja Musulinski Potok) predstavlja najveću katastarsku općinu u Hrvatskoj (176 km2), od toga je 125 km2 pod šumom.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Smještena je u masivu Velike Kapele na tri krška polja: Lug, Krakarsko polje i Drežničko (Veliko) polje, nadmorske visine od 439 do 468 m.
Najniže Veliko polje često je plavljeno i jedino nije naseljeno, jedinstveno je po samonikloj šumi hrasta lužnjaka.[4]
Gore Velika Javornica (1375 m) i Mala Javornica odvajaju ovaj kraj od Primorja, ujedno su i razvodno gorje jer je ovdje (kao i u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru) crnomorski slijev najbliži Jadranu.

Drežnica ima mnogo "sela" i nepovezanih zaselaka: Krakar, Radojčići, Palice i Padalište, Trbovići, Jagetići i Pražići, Tomići, Vukelići, Vrujac i Šekići, Seočani (Bosnići, Škipine i Zečevo brdo), Zrnići, Nikolići (Čorti i Lokva), Centar i Maravić Draga, Selište (Radulovići, Papeži i Kuboti).

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Crkva Roždestva Presvete Bogorodice u Drežnici

Srednjovjekovna povijest slabo je poznata. Selo Krakar se spominje 1486. u Modruškom urbaru, a 1499. god. kao Zahumje u sa selima Bitoraj, Jesen, Selca i Krakar.
U 16. stoljeću ovaj prostor je potpuno opustio.[5] Pravoslavni Vlasi (Srbi) (...Valachi siue Rasciani uel ut verius dicam Serviani nam ex regno Serviae prodierunt) naselili su se u Drežnicu i Jasenak u 17. stoljeću. Dovodi ih kapetan ogulinski Gašpar Frankopan i prije njega Vid Kisel vjerojatno iz Cazinske krajine i Ostrošca na Uni te dolaze sekundarnim seobama iz Gomirja. Po doseljenju podigli su drvene crkve u središtu Drežnice, Krakaru i Nikolićima. 1842. godine završena je i posvećena pravoslavna crkva crkva Roždestva Presvete Bogorodice u središtu Drežnice. U drugom je svjetskom ratu spaljena, a danas se obnavlja.

Pred Drugi svjetski rat, Drežnica je imala 5000 stanovnika i bila je najveća općina u ogulinskom kotaru. U to doba imala je dvije pilane od koje je jedna imala parionu i sušaru s modernom stolarijom.

U Drugom svjetskom ratu, polovica stanovništva je sudjelovala u NOB-u, Drežnica je više puta bila potpuno spaljena i imala preko 1000 žrtava. Po okupaciji počinje fašistički teror i drežnički partizani poduzimaju niz značajnih akcija protiv talijanskog okupatora i ustaša. Drežnički kraj postaje važan slobodni teritorij na kojem je od veljače 1942. do siječnja 1944. u šumi Javornici bila je smještena partizanska bolnica br.7.[6] Tamo se danas nalazi spomen-kosturnica. U spomen na tolike žrtve 1970. je preimenovana u Partizansku Drežnicu i 1980. godine započeta je izgradnja Spomen-doma škole sa športskom dvoranom.[6] Škola je dovršena 1993. godine, dok je ostalo pod krovom, ali nedovršeno.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 729 stanovnika[7] te 311 obiteljskih kućanstava.[8]

Naselje Drežnica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2458
3226
3609
3839
4370
4678
4250
4274
2388
2382
2144
1450
1126
891
729
516
356
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazivano pod imenom Donja Drežnica 1857. i 1869., Grede (Drežnica) od 1880. do 1900., Drežnica od 1910. do 1961. i Partizanska Drežnica od 1971. do 1991. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka za naselje Potok Musulinski, a u 1880. podatke za isto naselje. U 2001. povećano za naselja Krakar, Maravić Draga, Nikolići, Podbitoraj, Radojčići, Seočani, Tomići, Trbovići, Vručac, Vukelić i Zrnići koja su prestala postojati. Od 1857. sadrži podatke za naselje Tomići, a od 1890. za naselja Krakar, Maravić Draga, Nikolići, Podbitoraj, Radojčići, Seočani, Trbovići, Vručac, Vukelić i Zrnići. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

U naselju se nalazi i područna Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić. Djeluje i SKUDD "Đurđevdan" - srpsko kulturno umjetničko i duhovno društvo iz Drežnice.

Znamenitosti i spomenici

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Partizanska Drežnica (Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik 12, Karlovac, 1982)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Županijski zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije Prostorni plan karlovačke županije (str. 102)
  5. Starine. Knj. 30(1902), Emilije Laszowski: Popis i procjena dobara kneza Stjepana Frankopana-Ozaljskoga god. 1558., str. 208
  6. a b Dreznica-jasenak.net[neaktivna poveznica]
  7. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  8. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
Nedovršeni članak Drežnica (Ogulin) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.