Dušan Preradović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dušan Preradović poznat i kao Dušan pl. Preradović, Dušan von Preradović (Beč, 18. rujna 1854. - Beč, 30. rujna 1920.), bio je pomorski časnik, kapetan bojnog broda Austro-ugarske ratne mornarice i povjesničar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Dušan Preradović rodio se u Beču 1854. godine. Sin je hrvatskoga pjesnika Petra pl. Preradovića a otac Paule von Preradović[1][2], austrijsko-hrvatske književnice. Osjećao se je Hrvatom.[3] Gimnaziju je završio u Zagrebu a nakon završene gimnazije školovanje nastavlja na Pomorskoj akademiji u Rijeci.[1] U Austro-ugarsku ratnu mornaricu stupio je 1874. godine kao kadet. Godine 1889. nastanjuje se s obitelji u Puli.[1][2] Osim službe na brodovima, 1876.–1905., povremeno je služio u Hidrografskom zavodu, Lučkom admiralatu i drugim mornaričkim ustanovama u Puli. Od 1877. godine bio je ukrcan na brod Don Juan de Austria i na njemu je stjecao vojnopomorsku praksu po Sredozemlju.[3]

Godine 1886. vjenčao se s Helenom Falke von Lilienstein. Dušan Preradović bio je veliki hrvatski rodoljub te je u tom duhu odgajao i svoju kćer Paulu.[4] Godine 1909. bio je jedan od prvih a i najveći darovatelj hrvatskih knjiga (216 svezaka) za prvu javnu hrvatsku knjižnicu u Puli.[1][5] Nakon izbijanja Prvoga svjetskog rata 1914. godine ponovno je pozvan u službu.[1] Umirovljen je u činu Linienschiffskapitäna 1, 1905. godine.[3] Od 1916. godine živio je s obitelji u Beču gdje je i umro 1920. godine.

Potomstvo[uredi VE | uredi]

Pokraj Paule Dušan Preradović i Helena Falke von Lilienstein imali su još četvero djece, Helenu i Gabrielle-Jele te sinove Petra ml. i Ivu.[4] Petar ml. i Ivo su za svoje zvanje izabrali pomorstvo kao i otac ali je Petar ml. kasnije bio i književnik te suradnik i zagrebački dopisnik bečkih novina kada se nakon 1918. godine preselio u Zagreb.[4] Pisao je pjesme, drame i kazališne komade a najpoznatiji mu je kazališni komad, komedija Razumijemo li se koja je nakon velikog uspjeha u Zagrebu bila prikazivana na oko šezdeset drugih pozornica: u kazalištima Švedske, Njemačke, Rumunjske te u Beču.[4] Petar ml. je autor i djela iz 1940. godine Die Kroaten und ihre Bauernbewegung, knjige o postanku i ciljevima hrvatskoga seljačkoga pokreta, gdje je uz povijest Hrvata ocrtao i djelo braće Radić te prikazao mnogostruki rad Seljačke sloge[4] koja je bila kulturno-prosvjetna organizacija Hrvatske seljačke stranke[6]. Petar ml. umro je u Zagrebu 1941. godine od sušice.[4]

Ivo Preradović je kao visoki pripadnik jugoslavenske ratne mornarice i časnik za vezu engleske flote poginuo 1944. godine na engleskom razaraču Aldingham koji je naletio na minu između Visa i Novalje.[4]

Studije i radovi[uredi VE | uredi]

Dušan Preradović objavljivao je povijesne studije i radove o vojnopomorskoj povijesti u izdanjima Hidrografskoga zavoda u Puli najviše u časopisu Mitteilungen aus dem Gebiete des Seewesens i zborniku Spomenica junačkih djela c. i kr. Ratne mornarice.[1] Preradovićevi radovi u kojima izražava svoje rodoljublje ogledali su se i u povijesnim prikazima i istraživanjima o iskrcavanju Normana koji su ratovali s Hrvatima za prevlast na Jadranskom moru.[4] Glavno mu je djelo Eine normannische Landung in Dalmatien (1075) (Normansko izkrcavanje u Dalmaciji 1075.) objavljeno u časopisu Mitteilungen aus dem Gebiete des Seewesens, (1908., 36.).[1]

Druga njegova djela i radovi o pomorskim bitkama[4]:

  • Das Admiralwerk Kaiser Maximilian II (1570-76) (Admiralsko djelovanje cara Maksimilijana II. (1570-76), (1902.)
  • Der Knjaz Suvorov in der Seeschlacht bei Tsuschima (Sudbina kneza Suvorova u velikoj pomorskoj bitci kod Tsuschime, između Rusije i Japana), (1907.)
  • Der Prozeß wegen Übergabe der dritten Eskadre (Proces protiv predaje treće Eskadre), (1907.)

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 Kapetan bojnog broda.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Istarska enciklopedija: Preradović, Dušan pl., preuzeto 5. veljače 2012.
  2. 2,0 2,1 Istrapedia: Preradović, Paula von, preuzeto 5. veljače 2012.
  3. 3,0 3,1 3,2 Tihomil Maštrović, Vječno šume vode oko Lukorana..., Vijenac, br. 635, 5. srpnja 2018., pristupljeno 29. lipnja 2019.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 Branislava Zaradić, Paula pl. Preradović i književna tradicija obitelji, Nova Istra, preuzeto 5. veljače 2012.
  5. B. Dobrić, Obilježavanje 100. obljetnice osnutka prve hrvatske javne knjižnice u Puli, HKD Novosti, broj 46, prosinac 2009., Hrvatsko knjižničarsko društvo, preuzeto 5. veljače 2012.
  6. Suzana Leček, Seljačka sloga i uključivanje žena u seljački pokret (1925.-1929.) // Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 32 - 33, str. 293., preuzeto 5. veljače 2012.