Novalja

Koordinate: 44°34′N 14°53′E / 44.56°N 14.89°E / 44.56; 14.89
Izvor: Wikipedija
Novalja

Država Hrvatska
Županija Ličko-senjska

GradonačelnikIvan Dabo
Gradsko vijeće13 članova
– predsjednikMatej Guščić, struč.spec.oec
NaseljaCaska, Gajac, Kustići, Lun, Jakišnica, Metajna, Novalja, Potočnica, Stara Novalja, Vidalići, Zubovići

Površina[1]95,7 km2
Površina središta42,5 km2
Koordinate44°34′N 14°53′E / 44.56°N 14.89°E / 44.56; 14.89

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno3 680
– gustoća38 st./km2
Urbano2 415
– gustoća87 st./km2

Svetac zaštitnikSveti Anton
Sveta Katarina
Dan mjesta13. lipnja

Poštanski broj53291
Pozivni broj(0)53
AutooznakaGS
Stranicanovalja.hr

Zemljovid

Novalja na zemljovidu Hrvatske
Novalja
Novalja

Novalja na zemljovidu Hrvatske

Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu. Administrativno pripada Ličko-senjskoj županiji.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad Novalja 2021. godine obuhvaćao je sljedećih 10 naselja: Caska, Dubac-Varsan, Gajac, Jakišnica, Kustići, Lun, Metajna, Novalja, Potočnica, Stara Novalja, Vidalići i Zubovići.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad Novalja smješten je u blagom zaljevu sjevernozapadnog dijela otoka Paga. Idealan zemljopisni smještaj na važnim kopnenim i pomorskim putevima od sjevernog prema južnom Jadranu omogućuje joj odličnu prometnu povezanost s kopnom. Novalja je često i nezaobilazna luka mnogih nautičara koji ovdje mogu, uz ostalo, uzeti gorivo za svoja plovila.

Prometna povezanost otoka Paga, pa tako i Novalje, s kopnom je odlična: od 30. svibnja do 30. rujna trajekti na liniji kopno (Prizna) - otok Pag (Žigljen) plove danonoćno, a u ostalom dijelu godine plove 13 puta dnevno u oba smjera od 05.30 do 22.30 sati. Uz to, na južnu se stranu otoka može stići i preko Paškog mosta. Brojne dnevne autobusne linije povezuju Novalju s gotovo svim krajevima Hrvatske (Rijeka, Zagreb, Zadar, Split, ljeti Varaždin i Požega), a brza brodska katamaranska linija povezuje ju s Lošinjom, Rabom i Rijekom (ljeti i sa Silbom i Suskom). Najbliža zračna luka udaljena je od Novalje oko 80 km ili oko sat vremena vožnje (zračna luka Zemunik - Zadar). Tijekom Domovinskog rata Novalja je bila nezaobilazno mjesto nakon rušenja Masleničkog mosta jer su svi putevi vodili preko trajektne linije Prizna-Žigljen.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Novalja ima 3.663 stanovnika. Smještajni kapaciteti daleko su veći pa grad ljeti zna, zajedno s okolnim naseljima, doseći preko 40.000 stanovnika.

Grad Novalja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1024
1187
1610
1876
2151
2641
2641
3362
3799
3779
3533
3384
3069
3175
3335
3663
3680
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Pag (Zadarska županija). U 2001. smanjeno za dio nenaseljenog područja koji je pripojen općini Pag u Zadarskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Novalja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
714
1006
915
1071
1011
1428
1428
1988
1958
1981
1859
1834
1775
1912
2078
2358
2415
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazivano pod imenom Nevalja Nova od 1857. do 1880., Nevalja 1890. i Novalja od 1900. nadalje. Sadrži podatke za naselja Stara Novalja u 1857. i 1869., Lun u 1869. te Caska u 1931. i 1971. U 1991. smanjeno izdvajanjem naselja Caska i nenaseljenih dijelova područja na kojima su izgrađena nova naselja Gajac i Potočnica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Prezimena[uredi | uredi kôd]

Područje današnjeg grada Novalje naseljavan je iz dva smjera, s otoka Raba i grada Paga. Kako je Caska granica između Zadarske i Krčke biskupije, tj. nekadašnje paške i rapske komune takav je i raspored doseljavanja. Tako utvrđujemo da je većina današnjih Novaljaca i Lunjana podrijetlom s Raba, dok su stanovnici od Caske do Metajne većinom podrijetlom iz grada Paga, uz naravno i ne tako nezamjetan broj doseljenika iz okolnih krajeva (Karlobag, Olib, Lika...)

  • Kustići - Donadić, Kustić, Sabalić.
  • Lun - Argentin, Badurina, Baričević, Kocijan, Makarun, Reinić, Ribarić, Šanko, Šegota, Dudić.
  • Metajna - Bačić, Datković, Kurilić, Kustić, Lončarić.
  • Novalja - Antulić, Badurina, Balabanić, Biskupić, Borović, Čemeljić, Dabo, Dabo-Peranić, Denona, Guščić, Kralj, Kunkera, Makarun, Mandekić, Markovina, Ogulić, Palčić, Pende, Peranić, Pernjak, Predolin, Ropuš, Samaržija, Semenčić, Smojver, Šanko, Šćiran, Šestan, Škunca, Šonje, Šuljić, Tamarut, Tomulić, Travaš, Trcol, Vidas, Vidušin, Vrtodušić, Zeneral, Žan.
  • Stara Novalja - Dabo-Peranić, Peranić.
  • Zubovići - Zubović.[3]


Novalja (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. – 2.078
  • 1991. – 1.912 (Hrvati - 1.801, Srbi - 9, Jugoslaveni - 1, ostali - 101)
  • 1981. – 1.785 (Hrvati - 1.725, Srbi - 15, Jugoslaveni - 22, ostali - 23)
  • 1971. – 1.834 (Hrvati - 1.820, Srbi - 1, ostali - 13)[4]

Povijest[uredi | uredi kôd]

U Novalji se nalaze ostaci triju ranokršćanskih bazilika iz 4. i 5. stoljeća. Ostaci podnog mozaika jedne bazilike nalaze se unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada.[5]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Glavni prihod Novalje je turizam. Novalja se nalazi unutar Ličko-senjske županije i tako sigurno ima veće povlastice što se tiče proračuna, kao jedina jaka turistička sredina unutar županije.

U blizini Novalje nalazi se Zrće, dugačka šljunčana plaža, koja je dobila nadimak Hrvatska Ibiza, nakon što su na njoj izgrađene četiri diskoteke. Glavna je turistička atrakcija grada i okolice.[6]

U lovištima Lovačkog društva Jarebica iz Novalje, na lokaciju Zaglava nedaleko od Paškog trokuta, održan je 4. Kup Hrvatskog lovačkog saveza u radu pasa goniča.[7]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Katarine u Novalji
  • Crkva sv. Katarine u Novalji
  • Crkva Majke Božje od Ružarija
  • Ranokršćanski novaljski relikvijari
  • Novaljska capsella reliquiarum – škrinja moći
  • Oktogonalni ranokršćanski relikvijar iz Novalje, IV st.
  • Otkriće amfora
  • Uvala Caska
  • Gradski muzej u Novalji jedna je od najzanimljivijih kulturnih ustanova, ponajviše što se unutar muzeja nalazi ulaz u podzemni vodovod (Taljanova buža) iz antičkog doba, izgrađen još u prvom stoljeću pr. Kr. Naime, podzemni vodovod u cijelosti je isklesan ljudskom rukom u kamenu, u dužini od 1042 metra, a prosječna širina mu je oko 60 cm. Vodovod ima 9 nadzemnih otvora, tzv. "odiha", a najviši otvor nalazi se na visini od 44 metra. Danas je taj antički vodovod jedna od većih turističkih atrakcija Novalje, a posjetitelji ga mogu razgledavati u dužini od oko 150 metara. U muzeju se nalaze još neki ostaci iz antike.[5]
  • Samo koji kilometar od Novalje, na vrhu Velo tusto čelo, nalazi se prirodni fenomen, megalitski otisak u kamenu poznat kao "Paški trokut". Trokut je istokračan, veličine 32x32x22 metara i ima oblik otiska glačala. Posjet ovom lokalitetu zahtijeva spretnost u hodanju po kamenjaru zbog nedostatka utabane staze. Premda fenomen nije do kraja rasvijetljen i istražen, njegov nastanak neki povezuju s pojavom NLO-a nad cijelim paškim područjem u prošlim vremenima.[8]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Novaljsko kulturno ljeto
  • Karneval
  • Fešta od maja
  • Novaljski fuštan
  • Dječji glazbeni festival Antonja
  • Festival pisme nakanat otoka Paga
  • Novaljski raspivani Božić

Šport[uredi | uredi kôd]

  • NK Novalja, natječe se u županijskoj ligi. Svoje domaće utakmice igra na stadionu kapaciteta 1500 mjesta.
  • Odbojkaški klub Novalja, natječe se u mlađim dobnim skupinama

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. [1]
  4. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  5. a b Povijest. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2011. Pristupljeno 18. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Zrće – hrvatska Ibiza ne posustaje, Funkhaus Europa, 13. kolovoza 2010.
  7. Novi list - Ante Vidović / Zadarski list: Četvrti Kup Hrvatskog lovačkog saveza: Goničima ne smeta ni bura ni posolica. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. studenoga 2013. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. Paški trokut. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2011. Pristupljeno 18. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Izložba ilustracija Cvijete Job i Zdenka Balabanića, 10. ožujka 2011. god. u Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ u Opatiji Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. rujna 2012. (Wayback Machine) Hrvatski muzej turizma

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novalja