Elon Musk

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Elon Musk.

Elon Reeve Мusk (Pretoria, 28. lipnja 1971.) američki je inženjer, poduzetnik i vizionar.

Musk je rođen u Pretoriji, Južnoafrička Republika. Sin Maye (djevojački Haldeman), modela i nutricionistice iz Regine, Saskatchewan, Kanada i Errola Muska, elektromehaničkog inženjera južnoafričkog porijekla. Ima mlađeg brata, Kimbala (rođenog 1972. godine), i mlađu sestru Toscu (rođene 1974. godine). Njegova baka po ocu bila je britanka, a ima i Nizozemsko podrijetlo. Nakon što su mu se roditelji rastali 1980. godine, Musk je uglavnom živio sa svojim ocem u mjestima u Južnoj Africi.

S deset godina otkrio je Commodore VIC-20. Učio je programiranje sam i u dobi od 12 godina prodao kȏd za video igru koju je kreirao, pod nazivom Blastar, časopisu PC and Office Technology za oko 500 dolara.

Musk se školovao najprije u privatnoj školi Waterkloof House Preparatory School, poslije u srednjoj školi Pretoria Boys High School. U Kanadu se preselio u lipnju 1989. godine, neposredno prije njegovog osamnaestog rođendana, nakon što je dobio kanadsko državljanstvo.

U dobi od 19 godina Musk je primljen na Queen's University u Kingstonu, Ontario. Godine 1992, nakon dvije godine studiranja, Musk je otišao na University of Pennsylvania, gdje je, u dobi od 24 godine, dobio diplomu iz fizike fakulteta znanosti i umjetnosti, te diplomu iz ekonomije sveučilišta Wharton School of Business.

Godine 1995, Musk je preselio u Kaliforniju da bi započeo doktorat iz primijenjene fizike i znanosti o materijalima pri sveučilištu Stanford, ali je ostavio program nakon dva dana kako bi mogao nastaviti slijediti svoje poduzetničke aspiracije u području interneta, obnovljivih izvora energije i vanjskog svemira. Godine 2002. postao je američki državljanin.

Karijera[uredi VE | uredi]

Zip2[uredi VE | uredi]

Godine 1995. Musk i njegov brat Kimbal osnovali su web softversku tvrtku Zip2, s 28 000 dolara, novcem svog oca Errola Muska. Tvrtka je napredovala i uspjeli su dobiti ugovore s New York Timesom i Chicago Tribuneom. Tvrtka Compaq kupila je Zip2 za 307 milijuna dolara u gotovini, te 34 milijuna u burzovnim opcijama u veljači 1999. godine, Musk je dobio 7% ili 22 milijuna dolara od prodaje.

X.com i PayPal[uredi VE | uredi]

U ožujku 1999. godine, Musk s 10 milijuna dolara od prodaje tvrtke Zip2 sudjeluje u osnivanju X.com društva za online financijske usluge i plaćanje putem emaila. Godinu dana kasnije, društvo se spojilo s tvrtkom Confinity, koja je imala uslugu za prijenos novca pod nazivom PayPal. Sjedinjena tvrtka usmjerena je na PayPal usluge, a preimenovana je u PayPal 2001. godine. PayPalov rani rast pogonjen je uglavnom rezultatima marketinške kampanje u kojoj su novi korisnici regrutirani kada bi primili novac putem usluge. Do kraja druge godine, PayPal je imao milijun klijenata, bez prodajne mreže i bez proračuna za oglašavanje. Musk je svrgnut u listopadu 2000. godine s pozicije glavnog izvršnog direktora (iako je ostao u odboru), zbog neslaganja s ostalim vodstvom tvrtke, posebno zbog njegove želje da presele PayPal uslugu s Unix bazirane infrastrukture na Microsoft Windows. U listopadu 2002, PayPal je preuzeo eBay za 1,5 milijardi dolara, od kojih je Musk dobio 165 milijuna dolara. Prije njegove prodaje, Musk je posjedovao 11,7% dionica PayPala.

SpaceX[uredi VE | uredi]

Dragon letjelica.

Sa 100 milijuna američkih dolara svojeg bogatstva, u lipnju 2002. godine Musk je osnovao Space Exploration Technologies, ili SpaceX. Musk je glavni izvršni direktor (CEO) i glavni tehnološki direktor (CTO) poduzeća iz Kalifornije. SpaceX razvija i proizvodi svemirske rakete s naglaskom na unapređenje stanja raketne tehnologije. Tvrtkine prve dvije lansirne rakete su Falcon 1 i Falcon 9 raketa (po svemirskom brodu "Millenium Falcon" iz filma Zvjezdani ratovi), a njegova prva letjelica je Dragon (referenca iz animiranog filma Puff the Magic Dragon). U sedam godina, tvrtka SpaceX dizajnirala je raspon Falcon lansirnih vozila i višenamjenskhi letjelica Dragon. U rujnu 2008. godine, SpaceX-a Falcon 1 raketa postala je prva privatno financirana letjelica koja je postavitla satelit u Zemljinu orbitu. 25. svibnja 2012. godine, SpaceX Dragon letjelica spojila se s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS), ostvarivši povijesni uspjeh postavši prvo trgovačko društvo koje je lansiralo i povezalo vozilo na Međunarodnou svemirskou postaju. U 2006. godini, SpaceX je dobio ugovor s NASA-om za nastavak razvoja i ispitivanja SpaceX Falcon 9 lansirnih vozila i Dragon letjelica za prijevoz tereta na Međunarodnu svemirsku stanicu. Uslijedio je i ugovor s NASA-om od 1,6 milijardi američkih dolara 23. prosinca 2008. godine, za 12 letova Falcon 9 raketa i Dragon letjelica prema svemirskoj stanici.

Tesla Motors[uredi VE | uredi]

Žuti roboti u tvornici Tesla Motors.

U veljači 2004. godine, Musk je uložio u tvrtku Tesla i pridružio se Teslinom upravnom odboru kao njegov predsjednik. Musk je imao aktivnu ulogu u tvrtki i nadgledao je dizajn Roadster vozila na detaljnoj razini, ali nije bio duboko uključen u svakodnevno poslovanje. Nakon financijske krize u 2008. godini, Musk preuzima vodstvo tvrtke kao izvršni direktor i arhitekt proizvoda, te pozicije još uvijek drži i danas. Tvrtka Tesla Motors prvo je konstruirala električni sportski automobil, Tesla Roadster, s prodajom od oko 2.500 vozila u 31 zemalja. Tesla je započela isporuku svog Model S sedana s četiri vrata 22. lipnja 2012 godine. Te je predstavila svoj treći proizvod, model X, koji je usmjeren SUV tržištu automobila, 9. veljače 2012. godine. Model X lansiranje ipak je odgođeno do rujna 2015. Pored vlastitih automobila, Tesla prodaje električne pogonske sustave Daimleru za Smart EV, Mercedes B-klase na električni pogon i Mercedes A klase te Toyoti za RAV4 EV. Musk je uspio dovesti obje tvrtke kao dugoročne investitore u tvrtku Tesla.

Izvori[uredi VE | uredi]