Prijeđi na sadržaj

Emmy Göring

Izvor: Wikipedija
Emmy Göring
Emmy Göring
Emmy Göring 1935.
Rodno ime Emma Johanna Henny Sonnemann
Rođenje 24. ožujka 1893.
Smrt 8. lipnja 1973.
Poznat(a) po Druga žena Hermanna Göringa, vrhovnog zapovjednika Luftwaffea
Zanimanje glumica
Suprug Karl Köstlin (1916.1926.)

Hermann Göring (1935.1946. preminuo)

Djeca Edda Göring
Portal o životopisima

Emma Johanna Henny Emmy Göring (rođena Sonnemann) (Hamburg, 24. ožujka 1893.München, 8. lipnja 1973.) bila je njemačka glumica i druga supruga zapovjednika njemačkog vojnog zrakoplovstva (Luftwaffe) Hermana Göringa.[1]

Služila je kao hostesa Adolfa Hitlera pa je poznata kao neslužbena Prva dama Trećeg Reicha uz Magde Goebbels.[2]

Rani život

[uredi | uredi kôd]

Rođena je kao Emma Sonnemann u Hamburgu u obitelji bogata prodavača. Poslije školovanja postala je glumica u Narodnom kazalištu u Weimaru.

Udala se za glumca Karla Köstlina 13. siječnja 1916. u Trstu u Italiji. Otada je bila poznata kao Emmy Köstlin. U svojoj je autobiografiji napisala da su ona i Köstlin ubrzo shvatili da su se bolje slagali kao prijatelji te su se odvojili. Rastali su se 1926. godine.

Brak s Hermannom Göringom

[uredi | uredi kôd]

Udala se za istaknuta nacista i šef Luftweffea, Hermanna Göringa, 10. travnja 1935. te postala Emmy Göring. Ovo je bio i Göringov drugi brak jer je njegova prva žena, Carin, umrla u listopadu 1931. godine.[3] Dobila je netraženo mjesto u Nacionalsocijalistočkoj stranci tijekom Božića 1938.[4]

Njihova se kći Edda Göring rodila 2. lipnja 1938.

Prva dama Trećeg Reicha

[uredi | uredi kôd]

Emmy Göring služila je kao Hitlerova hostesa na mnogim državnim funkcijama prije Drugog svjetskog rata. To i njezina tvrdnja da je Prva dama Trećeg Reicha rezultiralo je neprijateljstvom između nje i Hitlerove buduće žene, Eve Braun, kojoj je prkosila i otvoreno prezirala.

Hitler je stoga izdao ljute zapovijedi Hermannu Göringu zahtijevajući da se Emmy Göring prema njoj ponaša s više poštovanja. Jedan od ishoda njezina ponašanja jest to što nije bila pozvana u Hitlerovo bavarsko prebivalište, Barghof. Eva Braun navodno joj nikad nije oprostila što je preuzela ulogu Prve dame.[2]

Kao žena jednog od najbogatijih i najmoćniji ljudi u Europi dobivala je mnogo javne pažnje, konstantno su je fotografirali, a živjela je raskošnim životom duboko u Drugi svjetski rat.

Po završetku je rata osuđena na godinu dana zatvora jer je optužena da je nacist. Kada je izašla, 30 posto njezine imovine bilo je konfiscirano i bila je izbačena s estrade na pet godina.[3]

Posljednje godine i smrt

[uredi | uredi kôd]

Uspjela si je osigurati malen stan u Münichu gdje je ostala ostatak života.[3] U posljednjim je godinama patila od išijasa. Napisala je autobiografiju An der Seite meines Mannes (1967.).

Umrla je u Münichu 8. lipnja 1973.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Nazi wives: the women beside Hess, Goebbels, Göring and Himmler (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2020. Pristupljeno 1. rujna 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b Gun, Nerin E. 1976. Eva Braun : Hitler's mistress. Coronet. [London]. str. 127. ISBN 0-340-19932-6
  3. a b c Hamilton, Charles. 1984. Leaders and personalities of the Third Reich : their biographies, portraits, and autographs. San Jose, Calif. ISBN 0-912138-27-0. OCLC 19125383
  4. Klee, Ernst. 2007. Das Kulturlexikon zum Dritten Reich : wer war was vor und nach 1945. S. Fischer. Frankfurt am Main. ISBN 978-3-10-039326-5. OCLC 85243554