Engelsberg
| Željezara Engelsberg | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Švedska |
| Godina uvrštenja | 1993. (17. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:556 |
| Koordinate | 59°58′00″N 16°00′30″E / 59.96667°N 16.00833°E |
  Engelsberg | |
Željezara Engelsberg (švedski: Engelsbergs bruk) je željezara na obali jezera Åmänningen, pored mjesta Ängelsberg u općini Fagersta, 10 km od grada Fagersta, županija Västmanland, središnja Švedska.
Željezaru je izgradio Per Larsson Gyllenhöök (1645. – 1706.) 1681. godine u blizini rudnika željeza koji je postojao od 15. stoljeća, te ju je sa svojim sinom Andersom Gyllenbergom Höökom (1674. – 1757.) razvio u jednu od najmodernijih željezara u 18. stoljeću. Ranih 1700-ih tu se izgradila upravna zgrada, tri spavaonice i tri velika čekića koje je pokretala vodenica. Ovi objekti su danas jedini nedirnuti industrijski objekti iz 18. stoljeća u Švedskoj, pa čak su i osposobljeni za rad. Zbog toga je 1993. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Od 1728. do 1916. godine Engelberg je pripadao obitelji Söderhielm koja ga je prodala obitelji Timm koja je njime cijelo 19. stoljeća upravljala kao obiteljskim posjedom. Engelsberg je tada bila jedna od najvažnijih željezara u svijetu koja je proizvodila željezo po kojemu je Švedska postala popularna i zbog čega je postala najveći proizvođač željeza u svijetu.[1] Generalkonzul Axel Ax: son Johnson ga je 1916. godine uključio u koncern Avesta Jernverks,[2] te je i danas u posjedu ove obitelji koja ga je 1970-ih obnovila uz pomoć Odbora za nacionalnu baštinu.
- ↑ Opis na turističkim stranicama Fegerste Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. kolovoza 2010. (Wayback Machine) Posjećeno 10. siječnja 2011. (šved.)
- ↑ Nils Segerstråle, Övriga fideikommiss, 1979. (šved.)
| Kulturna dobra (13) | Vikinška naselja Birka i Hovgården (1993.) • Palača Drottningholm (1991.) • Željezara Engelsberg (1993.) • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi (1996.) • Hälsinglandske farme (2012.) • Pomorska luka Karlskrona (1998.) • Povijesna industrijska pokrajina Kopparbergslagen (2001.) • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu (1994.) • Struveov luk1) (2005.) • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu (2000.) • Petroglifi Tanumshedea (1994.) • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga (2004.) • Hanzeatski grad Visby (1995.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna dobra (1) | Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.) | ||
| Mješovita dobra (1) | Lappland (1996.) | ||
|
1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 2) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske | |||