Visoka obala
| Visoka obala i arhipelag Kvarken | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Švedska  Finska |
| Godina uvrštenja | 2000. (24. zasjedanje) Prošireno 2006. |
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | viii |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:898 |
| Koordinate | 63°00′00″N 18°25′00″E / 63.00000°N 18.41667°E |
  Visoka obala | |
Visoka obala (švedski: Höga kusten) je dio švedske obale Botničkog zaljeva u općinama Kramfors, Härnösand i Örnsköldsvik.
Ovo područje je nezamjenjivo za proučavanje izostazija zemljanih kora i zemljinog plašta, fenomena koji je ovdje prvi put i zabilježen, te opadanja eustacija u postglacijalnom topljenju ledenjaka. Od posljednjeg ledenog doba razina mora je opala 800 metara, pri čemu je nastao neobičan krajolik stijenovitih obala. Zbog toga je 2000. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Visoka obala |
| Kulturna dobra (13) | Vikinška naselja Birka i Hovgården (1993.) • Palača Drottningholm (1991.) • Željezara Engelsberg (1993.) • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi (1996.) • Hälsinglandske farme (2012.) • Pomorska luka Karlskrona (1998.) • Povijesna industrijska pokrajina Kopparbergslagen (2001.) • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu (1994.) • Struveov luk1) (2005.) • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu (2000.) • Petroglifi Tanumshedea (1994.) • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga (2004.) • Hanzeatski grad Visby (1995.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna dobra (1) | Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.) | ||
| Mješovita dobra (1) | Lappland (1996.) | ||
|
1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 2) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske | |||