Struveov luk – Wikipedija

Struveov geodetski luk
Svjetska baština – UNESCO

Država
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv, vi
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:1187
v r u

Struveov luk je lanac geodetskih oznaka za triangulaciju, koji se proteže od Hammerfesta u Norveškoj do Crnog mora, prolazeći kroz deset zemalja u ukupnoj dužini od 2820 km. Luk je uspostavio ruski znanstvenik njemačkog podrijetla Friedrich Georg Wilhelm, u razdoblju od 1816. do 1855., kako bi ustanovio točnu veličinu i oblik Zemlje. U vrijeme uspostavljanja luka, prolazio je kroz samo dvije suverene države: personalnu uniju Švedske i Norveške te Rusko Carstvo.

Godine 2005., luk je uvršten u UNESCO-ov popis svjetske baštine.^[1]

Luk se izvorno sastoji od 258 trokuta i 265 izvornih točaka. Na popisu Svjetske baštine nalaze se 34 izvorne točke sa svojim različitim oznakama, kao oznake u kamenu, željezni križevi, obelisci i sl.

Oznake Struveovog luka upisane u Svjetsku baštinu

[uredi | uredi kôd]

Norveška

[uredi | uredi kôd]

"Fuglenaes" (Fuglenes), Hammerfest
"Lille-Reipas" (Raipas), Alta
"Lohdizhjokki" (Luvdiidcohkka), Kautokeino
"Bäljatz-vaara" (Baelljasvarri), Kautokeino

izvori:^[2]^[3]

Švedska

[uredi | uredi kôd]

"Pajtas-vaara" (Tynnyrilaki), Kiruna
"Kerrojupukka" (Jupukka), Pajala
"Pullinki" (Pullinki), Övertorneå
"Perra-vaara" (Perävaara), Haparanda

izvor:^[4]

Finska

[uredi | uredi kôd]

Stuorrahanoaivi (Stuor-Oivi), Enontekiö
Aavasaksa (švedski: Avasaksa), Ylitornio
Eglise d'Alatornio (švedski:Nedertorneå kyrka - finski:Alatornion kirkko), Tornio
Oravivuori (švedski: Puolalakka), Korpilahti
Tornikallio (švedski: Porlom II), Lappinjärvi
Mustaviiri (švedski: Svartvira), Pyhtää

Estonija

[uredi | uredi kôd]

"Woibifer" (Võivere), Avanduse
"Katko" (Simuna), Avanduse
"Dorpat" (promatračnica Tartu), Tartu

Latvija

[uredi | uredi kôd]

"Sestu-Kalns" (Ziestu), Sausneja
"Jacobstadt" (Jekabpils), Jekabpils

Litva

[uredi | uredi kôd]

"Karischki" (Gireišiai), Panemunelis
"Meschkanzi" (Meškonys), Nemencine
"Beresnäki" (Paliepiukai), Nemežis

Rusija

[uredi | uredi kôd]

"Mäki-päälys" (Mäkipällys), na otoku Hoglandu
"Hogland, Z" (Gogland, Točka Z) na Hoglandu

Bjelorusija

[uredi | uredi kôd]

"Tupischki" (Tupiški) u Ašmianiju
"Lopati" (Lopati), Zelva
"Ossownitza" (Osovnica), Ivanovo
"Tchekutsk" (Čekutsk), Ivanovo
"Leskowitschi" (Leskoviči), Ivanovo

Moldavija

[uredi | uredi kôd]

"Rudy" (Rudi), Rudi

izvor^[5]

Ukrajina

[uredi | uredi kôd]

"Felschtin" (Felštin), Hvardiiske
"Baranowka" (Baranovka), Baranivka
"Staro-Nekrassowka" (Stara Nekrasivka), Nekrasivka

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ (fr.) (engl.) UNESCO-ov opis
↑ (norv.) Statens kartverk: Stuve-linjen inn i UNESCO
↑ (norv.) Miljøverndepartementet: Norske punkter på Struves triangelkjede
↑ (šved.) Sveriges nästa världsarv? Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2005. (Wayback Machine) - En artikel i tidningen Kart- och Bildteknik om Struves mätningar
↑ Fotografije postaja u Moldaviji:
Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine)
Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine)
Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

(engl.) fig.net, tekst prijedloga za upis na UNESCO-v upis

v r u Svjetska baština u Estoniji
	Povijesno središte grada Tallinna • Kihnu • Struveov luk¹⁾
	Estonska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Kulturni prostor Kihnua • Polifona glazba Seto Leelo • Tradicija parnih kupelji iz Võromaa
¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ²⁾ Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve

v r u Svjetska baština u Finskoj
	Kulturna dobra (6)	Drvena crkva u Petäjävesi (1994.) • Povijesni grad Rauma(1991.) • Eneolitsko groblje u Sammallahdenmäki (1999.) • Struveov luk¹⁾ (2005.) • Utvrda Suomenlinna (1991.) • Povijesna tvornica kartona u Verlau (1996.)
	Prirodna dobra (1)	Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken²⁾ (2000.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Švedske i Finske, ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

v r u Svjetska baština u Latviji
	Stari grad Kuldīga (2023.) • Stara Riga (Povijesno središte Rige) (1997.) • Struveov luk¹⁾ (2005.)
	Latvijska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Kulturni prostor Suita
¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ²⁾ Zajednička svjetska baština Latvije, Estonije i Litve

v r u Svjetska baština u Litvi
	Arheološki lokalitet srednjovjekovnog grada Kernavėa (2004.) • Kurska prevlaka¹⁾ (2000.) • Modernistički Kaunas: Arhitektura optimizma, 1919.-1939. (2023.) • Struveov luk²⁾ (2005.) • Povijesno središte Vilniusa (1994.)
	Litavska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Tradicionalni obrt i simbolika litavskih križeva, Kryždirbystė • Sutartinės, litavske višedijelne pjesme
¹⁾ Zajednička svjetska baština Litve i Rusije ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ³⁾ Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve

v r u Svjetska baština u Norveškoj
	Petroglifi u Alti • Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu • Zapadni norveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord • Industrijska baština Rjukan–Notoddena • Stara rudarska jezgra Rørosa • Struveov luk¹⁾ • Urneška drvena crkva • Arhipelag Vega
¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

Svjetska baština Rusije

Europa

Kulturna dobra (22)

Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Kiški pogost na Oneškom jezeru (1990.) • Kulturni krajolik jezera Kenozero (2024.) • Kurska prevlaka¹⁾ (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora (2021.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk ²⁾ (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Špiljske slike Šulgan-Taša (2025.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.) • Zvjezdarnica Kazanjskog sveučilišta (2023.)

Prirodna dobra (2)

Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.)

Azija

Prirodna dobra (9)	Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije³⁾ (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur³⁾ (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)

Nematerijalna svjetska baština (2)

Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Litve i Rusije ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ³⁾ Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije

v r u Svjetska baština u Švedskoj
	Kulturna dobra (13)	Vikinška naselja Birka i Hovgården (1993.) • Palača Drottningholm (1991.) • Željezara Engelsberg (1993.) • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi (1996.) • Hälsinglandske farme (2012.) • Pomorska luka Karlskrona (1998.) • Povijesna industrijska pokrajina Kopparbergslagen (2001.) • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu (1994.) • Struveov luk¹⁾ (2005.) • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu (2000.) • Petroglifi Tanumshedea (1994.) • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga (2004.) • Hanzeatski grad Visby (1995.)
	Prirodna dobra (1)	Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken²⁾ (2000.)
	Mješovita dobra (1)	Lappland (1996.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ²⁾ Zajednička svjetska baština Švedske i Finske

v r u Svjetska baština u Ukrajini
	Kulturna dobra (6)	Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata²⁾ (2013.) • Drevni grad Taurski Hersones i njegova chora (2013.) • Kijevsko špiljska lavra* i Katedrala Svete Sofije u Kijevu* (1990.) • Stari grad Lavov* (1998.) • Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita (2011.) • Struveov luk ³⁾ (2005.)
	Prirodna dobra (1)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe¹⁾ (2007.)
	Nematerijalna svjetska baština (2)	Dekorativno slikarstvo Petrykivke kao fenomen ukrajinske ornamentalne narodne umjetnosti (2013.) • Kozačke pjesme Dnjipropetrovske oblasti* (2016.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine ³⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) * Svjetska baština u opasnosti