Prijeđi na sadržaj

Struveov luk

Izvor: Wikipedija
Struveov geodetski luk
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1187
Postaja u Hammerfestu

Struveov luk je lanac geodetskih oznaka za triangulaciju, koji se proteže od Hammerfesta u Norveškoj do Crnog mora, prolazeći kroz deset zemalja u ukupnoj dužini od 2.820 km. Luk je uspostavio ruski znanstvenik njemačkog podrijetla Friedrich Georg Wilhelm, u razdoblju od 1816. do 1855., kako bi ustanovio točnu veličinu i oblik Zemlje. U vrijeme uspostavljanja luka, prolazio je kroz samo dvije suverene države: personalnu uniju Švedske i Norveške te Rusko Carstvo.

Godine 2005., luk je uvršten u UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Luk se izvorno sastoji od 258 trokutova i 265 izvornih točaka. Na popisu Svjetske baštine se nalaze 34 izvorne točke sa svojim različitim oznakama, kao oznake u kamenu, željezni križevi, obelisci i sl.

Oznake Struveovog luka upisane u Svjetsku baštinu

[uredi | uredi kôd]

Norveška

[uredi | uredi kôd]

Švedska

[uredi | uredi kôd]

Finska

[uredi | uredi kôd]

Estonija

[uredi | uredi kôd]

Latvija

[uredi | uredi kôd]

Litva

[uredi | uredi kôd]

Rusija

[uredi | uredi kôd]
  • "Mäki-päälys" (Mäkipällys), na otoku Hoglandu
  • "Hogland, Z" (Gogland, Točka Z) na Hoglandu

Bjelorusija

[uredi | uredi kôd]

Moldavija

[uredi | uredi kôd]

Ukrajina

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Struveov luk
v • u
Svjetska baština u Estoniji
Povijesno središte grada Tallinna • Kihnu • Struveov luk1)
Estonska zastava
1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  2) Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve 
v • u
Svjetska baština u Finskoj
Kulturna dobra (6)
Drvena crkva u Petäjävesi (1994.) • Povijesni grad Rauma(1991.) • Eneolitsko groblje u Sammallahdenmäki (1999.) • Struveov luk1) (2005.) • Utvrda Suomenlinna (1991.) • Povijesna tvornica kartona u Verlau (1996.)
Finska zastava
Prirodna dobra (1)
Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.)
1) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske,  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 
v • u
Svjetska baština u Latviji
Povijesno središte Rige • Struveov luk1)
Latvijska zastava

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 

2) Zajednička svjetska baština Latvije, Estonije i Litve 
v • u
Svjetska baština u Litvi
Arheološki lokalitet srednjovjekovnog grada Kernavėa • Kurska prevlaka1) • Struveov luk2) • Povijesno središte Vilniusa
Litavska zastava
Litavska nematerijalna svjetska baština
Baltička slavlja plesa i pjesme2) • Tradicionalni obrt i simbolika litavskih križeva, Kryždirbystė • Sutartinės, litavske višedijelne pjesme
1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve 
v • u
Svjetska baština u Norveškoj
Petroglifi Alte • Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu • Zapadni norveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord • Industrijska baština Rjukan–Notoddena • Stara rudarska jezgra Rørosa • Struveov luk1) • Urneška drvena crkva • Arhipelag Vega
Norveška zastava

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 

v • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (3)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

v • u
Svjetska baština u Švedskoj
Kulturna dobra (13)
Vikinška naselja Birka i Hovgården (1993.) • Palača Drottningholm (1991.) • Željezara Engelsberg (1993.) • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi (1996.) • Hälsinglandske farme (2012.) • Pomorska luka Karlskrona (1998.) • Povijesna industrijska pokrajina Kopparbergslagen (2001.) • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu (1994.) • Struveov luk1) (2005.) • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu (2000.) • Petroglifi Tanumshedea (1994.) • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga (2004.) • Hanzeatski grad Visby (1995.)
Švedska zastava
Prirodna dobra (1)
Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.)
Mješovita dobra (1)
Lappland (1996.)

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  2) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske  

v • u
Svjetska baština u Ukrajini
Kulturna dobra (6)Ukrajinska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.)
Nematerijalna svjetska baština (2)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [4]  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  3) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Struveov_luk&oldid=6866205"