Struveov luk

Struveov geodetski luk
Svjetska baština – UNESCO


Godina uvrštenja:	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv, vi
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/1187 UNESCO

Postaja u Hammerfestu

Struveov luk je lanac geodetskih oznaka za triangulaciju, koji se proteže od Hammerfesta u Norveškoj do Crnog mora, prolazeći kroz deset zemalja u ukupnoj dužini od 2.820 km. Luk je uspostavio ruski znanstvenik njemačkog podrijetla Friedrich Georg Wilhelm, u razdoblju od 1816. do 1855., kako bi ustanovio točnu veličinu i oblik Zemlje. U vrijeme uspostavljanja luka, prolazio je kroz samo dvije suverene države: personalnu uniju Švedske i Norveške te Rusko Carstvo.

Godine 2005., luk je uvršten u UNESCO-v popis svjetske baštine.

Luk se izvorno sastoji od 258 trokutova i 265 izvornih točaka. Na popisu Svjetske baštine se nalaze 34 izvorne točke sa svojim različitim oznakama, kao oznake u kamenu, željezni križevi, obelisci i sl.

Oznake Struveovog luka upisane u Svjetsku baštinu[uredi | uredi kôd]

Norveška[uredi | uredi kôd]

"Fuglenaes" (Fuglenes), Hammerfest
"Lille-Reipas" (Raipas), Alta
"Lohdizhjokki" (Luvdiidcohkka), Kautokeino
"Bäljatz-vaara" (Baelljasvarri), Kautokeino

Švedska[uredi | uredi kôd]

"Pajtas-vaara" (Tynnyrilaki), Kiruna
"Kerrojupukka" (Jupukka), Pajala
"Pullinki" (Pullinki), Övertorneå
"Perra-vaara" (Perävaara), Haparanda

Finska[uredi | uredi kôd]

Stuorrahanoaivi (Stuor-Oivi), Enontekiö
Aavasaksa (švedski: Avasaksa), Ylitornio
Eglise d'Alatornio (švedski:Nedertorneå kyrka - finski:Alatornion kirkko), Tornio
Oravivuori (švedski: Puolalakka), Korpilahti
Tornikallio (švedski: Porlom II), Lappinjärvi
Mustaviiri (švedski: Svartvira), Pyhtää

Estonija[uredi | uredi kôd]

"Woibifer" (Võivere), Avanduse
"Katko" (Simuna), Avanduse
"Dorpat" (promatračnica Tartu), Tartu

Latvija[uredi | uredi kôd]

"Sestu-Kalns" (Ziestu), Sausneja
"Jacobstadt" (Jekabpils), Jekabpils

Litva[uredi | uredi kôd]

"Karischki" (Gireišiai), Panemunelis
"Meschkanzi" (Meškonys), Nemencine
"Beresnäki" (Paliepiukai), Nemežis

Rusija[uredi | uredi kôd]

"Mäki-päälys" (Mäkipällys), na otoku Hoglandu
"Hogland, Z" (Gogland, Točka Z) na Hoglandu

Bjelorusija[uredi | uredi kôd]

"Tupischki" (Tupiški) u Ašmianiju
"Lopati" (Lopati), Zelva
"Ossownitza" (Osovnica), Ivanovo
"Tchekutsk" (Čekutsk), Ivanovo
"Leskowitschi" (Leskoviči), Ivanovo

Moldavija[uredi | uredi kôd]

"Rudy" (Rudi), Rudi

Ukrajina[uredi | uredi kôd]

"Felschtin" (Felštin), Hvardiiske
"Baranowka" (Baranovka), Baranivka
"Staro-Nekrassowka" (Stara Nekrasivka), Nekrasivka

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Struveov luk.

(fr.) (engl.) UNESCO-v opis
Fotografije postaja u Moldaviji :
- [1] Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007.
- [2] Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007.
- [3] Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007.
(norv.) Statens kartverk: Stuve-linjen inn i UNESCO
(norv.) Miljøverndepartementet: Norske punkter på Struves triangelkjede
(engl.) FIG - Proposal to UNESCO for the Struve Geodetic Arc to become a World Heritage Monument
(šved.) (pdf) Sveriges nästa världsarv? Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2005. - En artikel i tidningen Kart- och Bildteknik om Struves mätningar

v • r • u Svjetska baština u Estoniji

	Povijesno središte grada Tallinna • Kihnu • Struveov luk¹⁾

	Estonska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Kulturni prostor Kihnua • Polifona glazba Seto Leelo • Tradicija parnih kupelji iz Võromaa

¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ²⁾ Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve

v • r • u Svjetska baština u Finskoj

	Kulturna dobra (6)	Drvena crkva u Petäjävesi (1994.) • Povijesni grad Rauma(1991.) • Eneolitsko groblje u Sammallahdenmäki (1999.) • Struveov luk¹⁾ (2005.) • Utvrda Suomenlinna (1991.) • Povijesna tvornica kartona u Verlau (1996.)

	Prirodna dobra (1)	Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken²⁾ (2000.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Švedske i Finske, ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

v • r • u Svjetska baština u Latviji

	Povijesno središte Rige • Struveov luk¹⁾

	Latvijska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Kulturni prostor Suita

¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ²⁾ Zajednička svjetska baština Latvije, Estonije i Litve

v • r • u Svjetska baština u Litvi

	Arheološki lokalitet srednjovjekovnog grada Kernavėa • Kurska prevlaka¹⁾ • Struveov luk²⁾ • Povijesno središte Vilniusa

	Litavska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Tradicionalni obrt i simbolika litavskih križeva, Kryždirbystė • Sutartinės, litavske višedijelne pjesme

¹⁾ Zajednička svjetska baština Litve i Rusije ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ³⁾ Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve

v • r • u Svjetska baština u Norveškoj

	Petroglifi Alte • Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu • Zapadni norveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord • Industrijska baština Rjukan–Notoddena • Stara rudarska jezgra Rørosa • Struveov luk¹⁾ • Urneška drvena crkva • Arhipelag Vega

¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

Svjetska baština Ruske Federacije

Europa

Kulturna dobra (18)	Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka¹⁾ (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk ²⁾ (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)

Prirodna dobra (3)	Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.) • Petroglifi na Onješkom jezeru i Bijelom moru (2021.)

Azija

Prirodna dobra (9)

Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije³⁾ (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur³⁾ (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)

Nematerijalna svjetska baština (2)

Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Litve i Rusije ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ³⁾ Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije

v • r • u Svjetska baština u Švedskoj

	Kulturna dobra (13)	Vikinška naselja Birka i Hovgården (1993.) • Palača Drottningholm (1991.) • Željezara Engelsberg (1993.) • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi (1996.) • Hälsinglandske farme (2012.) • Pomorska luka Karlskrona (1998.) • Povijesna industrijska pokrajina Kopparbergslagen (2001.) • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu (1994.) • Struveov luk¹⁾ (2005.) • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu (2000.) • Petroglifi Tanumshedea (1994.) • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga (2004.) • Hanzeatski grad Visby (1995.)

	Prirodna dobra (1)	Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken²⁾ (2000.)

	Mješovita dobra (1)	Lappland (1996.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ²⁾ Zajednička svjetska baština Švedske i Finske

v • r • u Svjetska baština u Ukrajini

	Kulturna dobra (6)	Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata²⁾ (2013.) • Drevni grad Taurski Hersones i njegova chora (2013.) • Kijevsko špiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu (1990.) • Stari grad Lavov (1998.) • Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita (2011.) • Struveov luk ³⁾ (2005.)

	Prirodna dobra (1)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe¹⁾ (2007.)

	Nematerijalna svjetska baština (2)	Dekorativno slikarstvo Petrykivke kao fenomen ukrajinske ornamentalne narodne umjetnosti (2013.) • Kozačke pjesme Dnjipropetrovske oblasti* (2016.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [4] ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine ³⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) * Svjetska baština u opasnosti

Sadržaj