Karlskrona

Koordinate: 56°11′N 15°39′E / 56.183°N 15.650°E / 56.183; 15.650
Izvor: Wikipedija
Karlskrona
Glavni trg Karlskrona s crkvom Fredrikskyrkan
Glavni trg Karlskrona s crkvom Fredrikskyrkan
Glavni trg Karlskrona s crkvom Fredrikskyrkan
Grb Karlskrone
Grb
Koordinate: 56°11′N 15°39′E / 56.183°N 15.650°E / 56.183; 15.650
Država Švedska
Županija Blekinge
Općina Karlshamn
Gradska povelja 1680.
Površina
 - Ukupna 21.36 km2
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 32.606[1]
 - Gustoća 15 stan/km²
 - Metropolitansko područje 64.053
 - Gustoća metro područja 1,526 stan/km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 371
Pozivni broj 0455
Službena stranica www.karlskrona.se
Zemljovid
Karlskrona na zemljovidu Švedske
Karlskrona
Karlskrona
Karlskrona u Švedskoj

Karlskrona (švedski za "Karlova kruna") je grad i središte istoimene općine i županije Blekinge u južnoj švedskoj.

Pomorska barokna luka Karlskrona je od 1998. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Ona je također jedina švedska vojna morska luka i sjedište švedske obalne straže.


Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad se nalazi u južnoj Švedskoj na obali Baltičkog mora. Veći dio grada nalazi se na otoku Trossö koji je mostovima povezan s kopnom.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Karta Karlskrone iz 1850. godine
Pomorska luka Karlskrona
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Švedska
Godina uvrštenja1998. (22. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:871

Grad je osnovao švedski kralj Karlo XI. 1679. godine kao pomorsku vojnu utvrdu kojom je želio ustanoviti prevlast na Baltiku. Već sljedeće godine Karlskrona je dobila status grada. Grad su isplanirali najbolji arhitekti tog vremena u duhu kasno-renesansnih idealnih gradova. Od njegovih znamenitosti ističu se najveća drvena crkva u Švedskoj (Admiralska crkva, 1685.) i dvije barokne crkve iz 18. stoljeća koje je dizajnirao Nicodemus Tessin Mlađi, Njemačka crkva sv. Trojstva (Trefaldighetskyrkan, 1709.) i Fridrikova crkva (Fredrikskyrkan, 1744.).

Tijekom Velikog sjevernog rata, Karlskrona je imala najviše stanovnika u Švedskoj, a njegovo brodogradilište je bilo najveće u Skandinaviji.

Središte grada nalazi se na otočiću Trossö i ima najveći trg Skandinavije koji je poslije Crvenog trga u Moskvi najveći u Europi. Pomorska luka je na otočiću Stumholmen koji je nekada pripadao mornarici, a danas je na njemu Državni pomorski muzej (Marinmuseum). Luka je imala staro pristanište koje je bilo opremljeno hidrauličkim dizalicama iz 1724. godine. Od fortifikacijskih građevina tu se nalaze:

  • Obrambene zidine s veličanstvenim bastionima Aurora, Sparre i Trolle.
  • Rovovi koji povezuju malene utvrde s kopnene strane s barutanom.
  • Morske utvrde u zaljevu, Kungsholms i Drottningskär, su iz 17. stoljeća, a tornjevi Kurrholmen i Godnatt su izgrađene polovicom 19. st.

God. 1790. većina grada je izgorjela u požaru. Nakon gubitka snage švedske vojne mornarice, Karlskrona je izgubila svoju važnost i danas je miran provincijski grad.

Slavni stanovnici[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Karlskrona ima ugovore o partnerstvu s gradovima:

Izvor[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karlskrona
Nedovršeni članak Karlskrona koji govori o gradovima u Švedskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.