Eugen Matić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Narcis Jenko
Rođenje 2. siječnja 1889.
Livno
Smrt 26. srpnja 1918.
samostan Gorica kod Livna
Zanimanje pisac, svećenik
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste roman, novela, feljton
Teme bosanska povijest

Narcis Jenko pravim imenom fra Eugen (Petar) Matić (Livno, 2. siječnja 1889.samostan Gorica kod Livna, 26. srpnja 1918.), bosanski franjevac i hrvatski književnik katoličkog nadahnuća iz BiH. Pisao je priče, pripovjetke, romane, novele, novelete, eseje i feljtone te prevodio.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Livnu 1889. godine. U franjevački red stupio je 1906. godine i uzeo ime Eugen. Studij teologije započeo je u Livnu, a završio u Sarajevu 1911. godine. Iste godine zaređen je za svećenika franjevačke provincije Bosne Srebrene. Kratko vrijeme boravio je u Visokom kao profesor i odgajatelj na franjevačkoj gimnaziji gdje preuzima i uredničko mjesto u listu „Glasnik sv. Ante“, koji uređuje do 1916. godine. Zbog tuberkuloze prekida nastavničku službu i odlazi na liječenje, najprije u Sarajevo, a potom u Dubrovnik. Iz Dubrovnika se vraća u Livno gdje u samostanu Gorici, predosjećajući da neće još dugo živjeti, grozničavo piše svoje romane, novele, pripovijetke i feljtone. Svoja djela je objavljivao u časopisima Hrvatska prosvjeta, Luč, Novine, Glasnik sv. Ante. Hrvatski je preporodni pisac.

Neka od njegovi najvažnijih dijela objavljena su nakon njegove smrti. Teme njegovog literarnog stvaralaštva vezane su uz Bosnu i bosanske ljude u prošlosti i sadašnjosti, ljude iz svog okruženja, junacima iz davne prošlosti.[1] Stilskom preciznošću i psihološkim uvidima Jenko u svojim djelima oslikava dušu ljudi iz Bosne. Smatra ga se jednim od najboljih hrvatskih pripovjedača u vremenu Prvog svjetskog rata i najvećim talentom među bosanskim franjevcima. Zbog svoje je vrsnosti i široka raspona prozvan bosanskim Šenoom u hrvatskoj književnosti.[1] Unatoč svojim kvalitetama i iznimnom značaju u hrvatskoj književnosti tog doba, jugokomunistički ga je sustav sustavno potiskivao i zanemarivao.[1]

Matić je bio protiv ratova.[1]

U romanu Obitelj vojvode Hrvoja, pod književnim pseudonimom Narcis Jenko, fra Eugen Matić, redovnik i književnik katoličkoga nadahnuća s nadimkom bosanski Šenoa u hrvatskoj književnosti vrlo realno je oslikao povijesna događanja, kao izvanredan poznavatelj bosanske srednjovjekovne povijesti i društveno-političkih prilika toga doba. Čitatelju su, uz osnovni povijesni sloj priče smještene u 15. stoljeće, ponuđene brojne epizode ispunjene ljubavnim intrigama i političkim spletkama. Njegov antiratni stav i tu je nedvojbeno iskazan kroz njegove junake, a cijeli je roman sklopljen i dosljedno usklađen po dijakronijskoj metodi vremenskog protjecanja i raznovrsnih sukoba i ratovanja.[2]
Danas jedna od ulica u gradu Livnu nosi ime fra Eugena Matića, a čitaonica, koja je otvorena u Livnu 1992. godine, nazvana je njegovim književničkim pseudonimom – Narcis Jenko.

Djela[uredi VE | uredi]

Razlomci, Narodna prosvjeta, Zagreb, 1922.
Spiritus procellarum, Prva hrvatska dionička tiskara, Osijek, 1922.
Bosančice: pripovijetke iz hrvatskog pučkog života, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1923,
Obitelj vojvode Hrvoja, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1934.

Vidi[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Silvana Burilović: Obitelj vojvode Hrvoja, Splitsko-makarska nadbiskupija, 18. listopada 2012.
  2. Verbum Obitelj vojvode Hrvoja, preuzeto 21. listopada 2012.

Izvori[uredi VE | uredi]