Farsman I. od Iberije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Farsman I. od Iberije
Pharasmanes I, by TAILLASSON, JJ.jpg
Farsman I., Jean-Joseph Taillasson, 1806.
Kralj Iberije
Vladavina 1.58.
Nasljednik Mitridat I.
Prethodnik Aršak II.
Dinastija Farnavazidi
Otac Kartam

Farsman I. (gruz. ფარსმან I; umro 58.), iz dinastije Farnavazida, bio je kralj Iberije od 1. do svoje smrti 58. godine. Farsman igra važnu ulogu u Tacitovom izvještaju o politici i kampanjama u istočnom Rimskom Carstvu pod Tiberijem, Kaligulom, Klaudijem i Neronom. Prema Kirilu Tumanovu, Farman je bio čaln treće dinastije Farnavazida. Farsman Je spomenut na Vespazijanovoj steli. Za vrijeme njegove vladavine, Iberija je pretvorena u zakavkasko carstvo,[1] koja će dominirati nad Armenijom i Albanijom.

Život[uredi | uredi kôd]

Njegov brat Mitridat, kao saveznik Rima, bio je postavljen za kralja Armenije od strane rimskog cara Tiberija, koji je napao Armeniju 35. godine. Kad je partski princ Orod,[2] sin Artabana II. pokušao potjerati Mitridata iz svog novostečenog kraljevstva, Farsman je poveo iberijsku vojsku i pobijedio Parte (Tacit, Anali, vi, 32. – 35.) Farsman je osobno zdrobio Orodovu kacigu jednim udarcem. Orod je odjurio u galopu, a glasine o njegovoj smrti demoralizirale su Parte.[3]

Oko 52. godine, Farsman je potaknuo svog sina Radamista da pođe u rat protiv svog strica Mitridata.[4] Nakon kratke vladavine, Parti su protjerali Radamista 55. godine, a on se sklonio kod oca. Rimljani su izrazili nezadovoljstvo postupcima Radamista, a kako bi ih zadovoljio, Farsman ga je dao pogubiti.[5] Farsmana je, očito, naslijedio Mitridat I.[6][7]

Obitelj[uredi | uredi kôd]

Nepoznatog datuma, Farsman se oženio neimenovanom aremnskom princezom iz dinastije Artaksida. Bila je kći armenskog monarha Tigrana IV. i njegove sestre-supruge Erato. Farsman je snjom imao tri sina: Mitridata I., Radamista i Amanzaspa, koji je poznat iz Amazaspovog epigrama, pronađenog u Rimu.

Dvovlašće[uredi | uredi kôd]

Gruzijski povjesničar, Tumanov, Farsmana poistovjećuje s Aderkijem (sinom Kartama, usvojenog sina Farnavaza II.) iz srednjovjekovnih gruzijskih kronika, za čije se vladavine pojavljuju prve kršćanske zajednice u Iberiji i putovanje Židova iz Mchete u Jeruzalem, odakle su svjedočili Isusovom raspeću u donijeli svetu tuniku u Iberiju. Prema gruzijskim kronikama, Aderkijeva podjela kraljevstva između njegova dva sina, Kartama i Bartoma, označila je početak dvovlašća u Iberiji koja će trajati pet generacija. Mnogi moderni znanstvenici, međutim, sumnjaju u postojanje dvovlašća, jer se suvremeni strani izvori pozivaju samo na jedinog monarha.[8]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rayfield, str. 29
  2. Grousset, History of Armenia from its origins to 1071, str .89, 106.
  3. Rayfield, str. 30
  4. Rayfield, str. 31
  5. Tacitus, Anali xii. 42-48, xiii. 6, str. 37.
  6. Tumanov, Kiril, (1967.), Studies in Christian Caucasian History, str. 101., Georgetown University Press
  7. Rayfield, str. 32
  8. Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 285.-287. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5

Literatura[uredi | uredi kôd]

Rayfield, Donald (2013.), Edge of Empires: A History of Georgia, Reaktion Books, ISBN 9781780230702