Mitridat I. od Iberije
| Mitridat I. od Iberije | |
|---|---|
| |
| Mitridat se spominje na Vespazijanovoj steli | |
| Kralj Iberije | |
| Vladavina | 58. – 106. |
| Prethodnik | Farsman Veliki |
| Nasljednik | Amazasp I. |
| Dinastija | Farnavazidi |
| Otac | Farsman Veliki |
Mitridat I. od Iberije (gruz. მითრიდატე I), bio je kralj Iberije u 1. stoljeću, o čijoj vladavini svjedoče Vespazijanova stela i Amazaspov epigram. Gruzijski povjesničar Kiril Tumanov razdoblje njegove vladavine smješta od 58. do 106. godine.
Na arheološkom lokalitetu Armazi u Gruziji pronađena su dva natpisa, na aramejskom i grčkom. Grčki natpi identificira Mitridata I. kao sina "Velikog" Farsmana, što je očito Farsman I. od Iberije iz Tacitovih Anala, u kojem Tacit spominje i samog Mitridata. Kameni natpis na grčkom govori o Mitridatu kao "prijatelju Cezara" i "kralju Iberijaca koji voli Rimljane". Također izvještava da je rimski car Vespazijan utvrdio Armazi za iberijskog kralja 75. godine.[1] Njegova majka bila je neimenovana armenska princeza iz dinastije Artaksida, kći armenskih monarha Tigrana IV. i Erato.
Srednjovjekovne gruzijske kronike[uredi | uredi kôd]
Mitridata I. se ignorira u srednjovjekovnim gruzijskim kronikama, koje umjesto njega izvještavaju o zajedničkoj vladavini Kartama (Kardzama) i Bartoma (Bratmana), u vrijeme kada je Vespazijanovo uništenje Jeruzalema 70. godine potaknulo val izbjeglih Židova u Iberiju - a potom i njihovih sinova - Farsmana i Kaosa - i unuka - Azorka i Armazela.[2] Nekoliko modernih povjesničara, poput Kirila Tumanova, smatraju iberijsko dvovlašće čistom legendom i "deformiranim sjećanjem na povijesnu vladavinu Mitridata I".[3] Od ovih kraljevskih parova, profesor Giorgi Melikišvili identificira "Azorka" kao moguće lokalno ime Mitridata I., a "Armazel" kao teritorijalni epitet, što na gruzijskom znači " od Armazija".[4]
Ostali izvori[uredi | uredi kôd]
Postoji još jedan grčki natpis pronađen u Rimu. Ovaj Amazaspov epigram imenuje Amazaspa bratom kralja Mitridata I. od Iberije. Natpis bilježi Amazaspovu smrt kod Nusaybina, dok je pratio cara Trajana u njegovom pohodu na Parte 114. – 117. godine.[5]
Neki moderni znanstvenici poistovjećuju Mitridata I. s kraljem Flavijem Dadesom, poznatim iz jednog grčkog natpisa sa srebrnog posuđa nađenog u Armaziju. O njemu nema spomena u srednjovjekovnoj gruzijskoj pisanoj tradiciji i čini se da je to jedino rimsko ime potvrđeno u iberijskoj vladarskoj kući, što očito ukazuje na to da je posjedovao rimsko državljanstvo. Identifikacija ovog monarha i njegovo mjesto u iberijskoj kraljevskoj dinastiji i dalje ostaje problematična.[5] Mitridata I. naslijedio je njegov sin Amazasp I.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Suny, Ronald Grigor (1994.), The Making of the Georgian Nation, str. 15. Indiana University Press, ISBN 0-253-20915-3
- ↑ Rapp, Stephen H. (2003.), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 288. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5.
- ↑ Tumanov, Kiril (1969.), Chronology of the Early Kings of Iberia. Traditio 25: str. 12.-14.
- ↑ Giorgi L. Kavtaradze. The Interrelationship between the Transcaucasian and Anatolian Populations by the Data of the Greek and Latin Literary Sources, str. 212-213. The Thracian World at the Crossroads of Civilisations. Reports and Summaries. The 7th International Congress of Thracology. P. Roman (ed.). Bucharest: the Romanian Institute of Thracology, 1996.
- ↑ a b Braund, David (1993), King Flavius Dades. Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik 96; str. 46.–50.