Mitridat I. od Iberije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mitridat I. od Iberije
Mtskhet stella - Greek text.jpg
Mitridat se spominje na Vespazijanovoj steli
Kralj Iberije
Vladavina 58.106.
Prethodnik Farsman Veliki
Nasljednik Amazasp I.
Dinastija Farnavazidi
Otac Farsman Veliki

Mitridat I. od Iberije (gruz. მითრიდატე I), bio je kralj Iberije u 1. stoljeću, o čijoj vladavini svjedoče Vespazijanova stela i Amazaspov epigram. Gruzijski povjesničar Kiril Tumanov razdoblje njegove vladavine smješta od 58. do 106. godine.

Na arheološkom lokalitetu Armazi u Gruziji pronađena su dva natpisa, na aramejskom i grčkom. Grčki natpi identificira Mitridata I. kao sina "Velikog" Farsmana, što je očito Farsman I. od Iberije iz Tacitovih Anala, u kojem Tacit spominje i samog Mitridata. Kameni natpis na grčkom govori o Mitridatu kao "prijatelju Cezara" i "kralju Iberijaca koji voli Rimljane". Također izvještava da je rimski car Vespazijan utvrdio Armazi za iberijskog kralja 75. godine.[1] Njegova majka bila je neimenovana armenska princeza iz dinastije Artaksida, kći armenskih monarha Tigrana IV. i Erato.

Srednjovjekovne gruzijske kronike[uredi | uredi kôd]

Mitridata I. se ignorira u srednjovjekovnim gruzijskim kronikama, koje umjesto njega izvještavaju o zajedničkoj vladavini Kartama (Kardzama) i Bartoma (Bratmana), u vrijeme kada je Vespazijanovo uništenje Jeruzalema 70. godine potaknulo val izbjeglih Židova u Iberiju - a potom i njihovih sinova - Farsmana i Kaosa - i unuka - Azorka i Armazela.[2] Nekoliko modernih povjesničara, poput Kirila Tumanova, smatraju iberijsko dvovlašće čistom legendom i "deformiranim sjećanjem na povijesnu vladavinu Mitridata I".[3] Od ovih kraljevskih parova, profesor Giorgi Melikišvili identificira "Azorka" kao moguće lokalno ime Mitridata I., a "Armazel" kao teritorijalni epitet, što na gruzijskom znači " od Armazija".[4]

Ostali izvori[uredi | uredi kôd]

Postoji još jedan grčki natpis pronađen u Rimu. Ovaj Amazaspov epigram imenuje Amazaspa bratom kralja Mitridata I. od Iberije. Natpis bilježi Amazaspovu smrt kod Nusaybina, dok je pratio cara Trajana u njegovom pohodu na Parte 114. – 117. godine.[5]

Neki moderni znanstvenici poistovjećuju Mitridata I. s kraljem Flavijem Dadesom, poznatim iz jednog grčkog natpisa sa srebrnog posuđa nađenog u Armaziju. O njemu nema spomena u srednjovjekovnoj gruzijskoj pisanoj tradiciji i čini se da je to jedino rimsko ime potvrđeno u iberijskoj vladarskoj kući, što očito ukazuje na to da je posjedovao rimsko državljanstvo. Identifikacija ovog monarha i njegovo mjesto u iberijskoj kraljevskoj dinastiji i dalje ostaje problematična.[5] Mitridata I. naslijedio je njegov sin Amazasp I.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Suny, Ronald Grigor (1994.), The Making of the Georgian Nation, str. 15. Indiana University Press, ISBN 0-253-20915-3
  2. Rapp, Stephen H. (2003.), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 288. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5.
  3. Tumanov, Kiril (1969.), Chronology of the Early Kings of Iberia. Traditio 25: str. 12.-14.
  4. Giorgi L. Kavtaradze. The Interrelationship between the Transcaucasian and Anatolian Populations by the Data of the Greek and Latin Literary Sources, str. 212-213. The Thracian World at the Crossroads of Civilisations. Reports and Summaries. The 7th International Congress of Thracology. P. Roman (ed.). Bucharest: the Romanian Institute of Thracology, 1996.
  5. a b Braund, David (1993), King Flavius Dades. Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik 96; str. 46.–50.