Fidija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fidija pokazuje Partenonski friz svojim prijateljima, slika Alma-Tademe iz 1868.

Fidija, grč. Pheidias, (Atena, oko 500. pr. Kr. – ?, 438. pr. Kr.) je bio najslavniji grčki kipar svog vremena. Njegovo kiparstvo je sinonim za najčišći izraz zrele klasike i ideal harmonične ravnoteže božanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu i strast koji su se rodili u okviru Periklovih političko-religioznih koncepcija i u ozračju atenske demokracije.

Biografija[uredi VE | uredi]

Autor koji je dao pečat jednoj razvojnoj fazi grčke umjetnosti poznat je samo po kopijama i replikama, te nekoliko škrtih vijesti iz antičkih izvora (Plutarh, Plinije i Pauzanija). Po antičkim izvorima, Fidija je bio učenik Hegije.

Zapamćen je u antičkoj tradiciji kao čuveni majstor dviju golemih skulptura izrađenih u hrizelefantinskoj tehnici (sklapanje dijelova izlivenih u bronci): Atena Partenos (Atena Djevica) i Zeusa Olimpijskog. Periklo mu je 448. g. Pr. Kr. povjerio nadzor nad gradnjom Partenona na atenskoj Akropoli na kojoj je uradio sve plastične ukrase.

Antički izvori spominju i nekoliko njegovih učenika: Alkmen, Kolot i Agorakrit.

Djela[uredi VE | uredi]

Atena Partenos, najvjernija mala rimska mramorna kopija. Škola iz Varvakiona, 3 st. Arheološki muzej, Atena.
Lapit i Kentaur, metopa s južne strane Partenonskog friza, mramor, 1,35 m visoka, Britanski muzej, London.

Atena Partenos, zaštitnica grada Atene, simbol atenskog polisa, prikazana je kao uzvišena božica bliska ljudima. Poznata je po opisima iz tog doba, reprodukcijama na antičkom novcu i gemama (glava na Aspazijevoj gemi), te po kasnijim grčkim i rimskim replikama i kopijama (statua iz Varvakiona). Prikazana je ogrnuta poplosom, sa šljemom i egidom, te figurom Nike (božica pobjede) u ispruženoj desnici, kako stoji na postolju na kojemu je u reljefu prikazano Atenino rođenje.


O Zeusu Olimpijskome postoji još manje podataka, ali zabilježeno je kako je prikazan kao uzvišen i blag otac bogova i ljudi. Po opisu sjedi na prijestolju dekoriranom reljefima olimpijskih pobjednika, sfingama, Horama i Niobom s kćerima; u desnici nosi Niku, a u ljevici sceptar (žezlo u obliku koplja).

Monumentalna plastična dekoracija na Partenonu (zabatne figure i friz) vjerojatno je djelo kolektivnog rada njegove radionice, izveden po njegovoj zamisli i pod njegovom paskom. Reljefi i skulpture s Partenona predstavljaju: Gigantomahija (bitka bogova s titanima); Borba Atenjana s kentaurima i Amazonkama; Trojanski rat i Povorka panatenejskih svečanosti.

Likovi božanstava s hramskih zabata sačuvani su u izvorniku, a njihovi dijelovi nalaze se u muzejima u Ateni i Londonu (kao Elgin marbles u Britanskom muzeju).

Za Artemidin hram u Efezu Fidija je izradio brončani kip Amazonke, a pripisuju mu se i mnoge mramorne ili brončane Atene, Afrodite i Apoloni kao olimpijski pobjednici (Apolon iz Kassela).

Hermes kao govornik (Hermes Ludovisi), rimska kopija iz 1. st. Fidijina originala iz 5. st. pr. Kr. Nacionalni arheološki muzej u Rimu.
Apolon iz Tibera, visok 222 cm, rimska mramorna kopija (117.–195.) originala iz 450. pr. Kr. Državni Rimski muzej.

Galerija odabranih djela[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Fidija