Franjevački samostan i crkva iz 14. stoljeća u Konjicu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Franjevački samostan
Lokacija Konjic
Koordinate 43°39′14″N 17°57′48″E / 43.65384°N 17.96321°E / 43.65384; 17.96321Koordinate: 43°39′14″N 17°57′48″E / 43.65384°N 17.96321°E / 43.65384; 17.96321
Godine izgradnje sredina 14. stoljeća
Srušen 1524.
Religija rimokatoličanstvo

Franjevački samostan i crkva u Konjicu bili su rimokatolički samostan i crkva koji pripadaju franjevcima.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se nedaleko od ušća Trešanice u Neretvu, gdje Neretva čini "koljeno". Kompleks objekata bio je u središtu današnjeg Konjica, podno brda Vrtaljice. Mjesto gdje su sagrađeni blizu mjesta gdje su danas franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja 1895. (crkva) i samostan (1939.). [1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Samostan je podignut sredinom 14. stoljeća. [1] Nakon podjele franjevačke Bosanske vikarije na vikarije Bosnu Hrvatsku i Bosnu Srebrenu 1514. godine, konjički je samostan pripao Bosni Srebrenoj.[2] 1517. obije vikarije podignute su na razinu provincije (redodržava). Osmanlije su ga srušile 1524. godine, u valu velikog iskorjenjivanja katoličanstva i nasilne islamizacije. Iste godine srušili su i samostane u Fojnici, Konjicu, Kreševu, Sutjesci i Visokom. U istom stoljeću, kasnije, porušeni su ili zapaljeni također i samostani u Jajcu (1528.), Zvorniku (1533.), Modriči (1579.), te D. Tuzli (1580.).[3] Pastorizirali su među ostalim župama župu Žitače/Podhum, u području Neretvice. Nakon što je srušen ovaj samostan u vrijeme progona 1521.-24. katolici te župe prešli su u pastoralnu nadležnost kreševskih franjevaca. [4] Kad su Osmanlije srušile ovaj samostan, dvanaestoricu fratara bacili su s Mosta u Neretvu. Ti fratri su konjički mučenici. Potom su katolici napustili današnje područje općine Konjic i odselili se u rudarsko Kreševo, Fojnicu, Zenicu te Dalmaciju. Konjička samostanska župa ostala je bez župljana te je prestala djelovati, a pastorizaciju rijetkih Hrvata katolika nastavila je samostanska župa Kreševo.[5]


Rimokatolički samostani u Bosni u 15. stoljeću.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Novinarstvo!!! Svetišta i župe sv. Ivana Krstitelja Crkve u Hrvata, petak, 10. ožujka 2017. (pristupljeno 3. prosinca 2018.)
  2. Bosna Srebrena Od zauzeća Bosne do podjele Provincije (1463 - 1514) (pristupljeno 3. prosinca 2018.)
  3. Bosna Srebrena Kronološki pregled događaja (pristupljeno 3. prosinca 2018.)
  4. Bosna Srebrena Žitače / Podhum – župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 3. prosinca 2018.)
  5. Vrci Vrci -Klis/Konjic, 1. listopada 2010. (pristupljeno 3. prosinca 2018.)

Napomena: Ovaj tekst ili njegov dio preuzet je sa stranica Bosna Srebrena. Vidi Dopusnicu Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene za Wikipediju na hrvatskome jeziku.