František Sláma

Izvor: Wikipedija
František Sláma
Rođen/a19. studenog 1923.
Umro/umrla5. svibnja 2004.
Žanr/oviklasična glazba
komorna glazba
Djelatno razdoblje1946. – 1997.
AngažmanČeška filharmonija
Češki radio
Značajni instrumenti
violončelo, viola

František Sláma (Herálec, Moravska, 19. studenog 1923. – Říčany, 5. svibnja 2004.) bio je poznati češki violist i violončelist na području klasične i komorne glazbe.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Glazbena karijera[uredi | uredi kôd]

Sláma je rođen 19. studenog 1923. u mjestu Herálec, podno Bohemijsko-moravskog visočja. Do svoje osamnaeste godine radio je u kamenolomu, kada nakon susreta s glazbenim predagogom Karelom Pravoslavom Sádlom, odlučuje promijeniti svoj život. U želji da postane glazbenik podupro ga je i sam Sádlo, koji ga je 1941. godine upisao na Praški konzervatorij. Tamo je do 1948. učio je violončelo u klasi svoga upisatelja i komornu glazbu kod profesora Václava Talicha. Od 1948. do 1952. svoje glazbeno obrazovanje nastavio je na Glazbenoj akademiji u Pragu. Za to vrijeme več je bio član Češke filharmonije, u kojoj je svirao sve do 1981.

Poznati dirigent Václav Talich ohrabrio ga je, zajedno s Milanom Munclingerom, da iskoristi svoj entuzijazam za komornu glazbu i da se okuša i u vođenju komornih orkestara, što je sljedećih 45 godina Sláma i radio. 1946. bio je osnivatelj Talichovog komornog orkestra. Od 1953. do 1976. svirao violu da gambu u komornom sastavu Pro Arte Antiqua, koji je izvodio djela srednjovjekovne i renesansne glazbe. Istovremeno, 1954. postaje član baroknog ansambla Ars Redidiva, koji se zalagao za popularizaciju barokne glazbe (po uzoru na njega nastao je i Hrvatski barokni ansambl), a u njemu je svirao sve do 1997. godine. S navedenim ansamblima Sláma je osvojio i brojne nagrade, ali i premijerno izvodio suvremene skladbe (npr. Ilja Hurník, Sonata da camera i Jan Tausinger, Evocations).

Pedagogija i publicistika[uredi | uredi kôd]

Od sedamdesetih bio je profesor na Praškom konzervatoriju. Napisao je nekoliko knjiga i mnoštvo članaka o tadašnjim češkim glazbenim umjetnicima. Surađivao je i s Češki radijom, gdje je bio suradnik na glazbenim emisijama. 2001. objavio je knjigu Z Herálce do Šangrilá a zase nazpátek, u kojoj opisuje zbivanja na češkoj glazbenoj sceni od četrdesetih sve do devedesetih god. XX. st.. U knjizi je opisao ili spomenuo brojne skladatelje, dirigente i pedagoge, ukjlučujući i Václava Talicha, Johna Barbirollia, Andréa Cluytensa, Herberta von Karajana, Ericha Kleibera, Otta Klemperera, Rafaela Kubelíka, Charlesa Mackerrasa, Lovru pl. Matačića, Antonia Pedrottia, Rozhdestvensky, Wolfganga Sawallischa, Leopolda Stokowskog i mnoge druge. Svoj arhiv, u kojem se nalazi 5000 negativa fotografija i više od 150 sati zvučnih zapisa i snimaka Talicha, Munclingera, Ars Redidive i drugih čeških glazbenika, darovao je Češkom glazbenom muzeju.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • (češ.) Koláčková, Ivetta, "František Sláma", Galerija Rudolfinum, Prag (Česká filharmonie) br. 4 (1), str. 47., 2004. – 2005.
  • (češ.) Vašatová, Jana, "Filharmonikové v souboru Ars rediviva (Ars Rediviva's 50th anniversary)". Galerija Rudolfinum, Prag (Česká filharmonie) br. 1 (1), str. 33-34, 2001. – 2002.
  • (engl.) Tyler, Sean, International Who's Who in Music and Musicians, šesnaesto izdanje, Cambridge: IBC, 1998.
  • (fr.) Pâris, Alain; Jean-Yves Bras; Pierre Breton, Dictionnaire des interprètes et de l´interprétation musicale au XX siècle, 1995., Pariz: Laffont. ISBN 2-221-08064-5.
  • (češ.) Československý hudební slovník osob a institucí, II. svezak, Prag, State Music Publishing. 1965.
  • (češ.) Kozák, Jan (1964), Českoslovenští hudební umělci a komorní soubory, Prag: State Music Publishing, str. 427, 454, 479.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=František_Sláma&oldid=6715717"