Prijeđi na sadržaj

Götz von König

Izvor: Wikipedija
Götz von König
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 13. rujna 1849.
Mjesto rođenja Vienenburg, Hannover
Datum smrti 7. siječnja 1934.
Mjesto smrti Woltersdorf, Njemačka
Nacionalnost Nijemac
Puno ime Friedrich Wilhelm Ulrich
Freiherr Götz von König
Supruga Hertha von Cramm
Titule barun
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1864.1918.
Čin General konjice
Ratovi Austrijsko-pruski rat
Prusko-francuski rat
Prvi svjetski rat
Važnije bitke Ofenziva Gorlice-Tarnow
Vojska Njemačka
Rod vojske kopnena
Zapovijedao 3. landverska divizija
Landverski korpus
LVI. korpus
Odlikovanja Pour le Mérite

Friedrich Wilhelm Ulrich Freiherr Götz von König (Vienenburg, 13. rujna 1849.Woltersdorf, 7. siječnja 1934.) je bio njemački general i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je 3. landverskom divizijom, Landverskim korpusom i I. konjičkim korpusom na Istočnom bojištu.

Vojna karijera

[uredi | uredi kôd]

Götz von König je rođen 13. rujna 1849. u Vienenburgu. Sin je Friedricha i Pauline König rođ. Bornemann. Nakon srednjoškolskog obrazovanja u Wernigerodeu i Celleu u travnju 1864. kao kadet stupa u hannoversku vojsku. U lipnju 1866. raspoređen je u 5. hannoversku pukovniju u sastavu koje sudjeluje u Austrijsko-pruskom ratu na strani Austrije kojoj je Kraljevstvo Hannover bilo saveznik. Tijekom Bitke kod Langensalze je zarobljen, te je ostatak rata proveo u pruskom zarobljeništvu. Nakon rata služi u braunschweigskoj husarskoj pukovniji u sklopu koje sudjeluje u Prusko-francuskom ratu. U tom ratu istakao se kod zauzimanja Saargemünda za što je odlikovan Željeznim križem. Nakon toga sudjeluje u bitkama kod Spicherna, Gravelottea, Orleansa i Le Mansa. Po završetku rata stupa u prusku vojsku služeći u husarskoj pukovniji "von Zieten". U studenom 1873. promaknut je u čin poručnika, nakon čega od svibnja 1876. kao pobočnik služi u 7. konjičkoj brigadi u Magdeburgu. Istu dužnost pobočnika obnaša od veljače 1879. u 3. gardijskoj konjičkoj brigadi u Berlinu. Te iste godine, u lipnju, unaprijeđen je u čin konjičkog satnika. Istodobno s tim promaknućem raspoređen je u 1. gardijsku ulansku pukovniju u Potsdamu.

Od prosinca 1886. služi u 2. gardijskoj ulanskoj pukovniji u Berlinu, a istodobno obnaša i dužnost stožernog časnika u stožeru IX. korpusa. Godinu dana poslije, u prosincu 1887., promaknut je u čin bojnika, te premješten na službu u stožer 2. šleske dragunske pukovnije "König Friedrich III". U travnju 1893. imenovan je, najprije privremenim, a od svibnja i stalnim zapovjednikom Rajnske ulanske pukovnije "Grossherzog Friedrich von Baden" smještene u Saarbrückenu. Neposredno prije tih imenovanja, u ožujku 1893., unaprijeđen je u čin potpukovnika. Novo promaknuće uslijedilo je u travnju 1896. kada je promaknut u čin pukovnika. U lipnju 1897. postaje zapovjednikom 22. konjičke brigade u Kasselu, nakon čega je u svibnju 1899. unaprijeđen je u čin general bojnika. U ožujku 1902. imenovan je najprije privremenim, a od idućeg mjeseca i stalnim glavnim inspektorom 4. konjičke inspekcije u Saarbrückenu. Istodobno je promaknut u čin general poručnika. Dužnost glavnog inspektora obnaša iduće tri godine, do svibnja 1905., kada je umirovljen. U mirovini se bavi znanstvenim radom, te je autor više radova o uporabi konjice.

Prvi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

Na početku Prvog svjetskog rata König je reaktiviran, te je imenovan zapovjednikom 3. landverske divizije u Posenu. Navedena divizija nalazila se na Istočnom bojištu u sastavu Landverskog korpusa kojim je zapovijedao Remus von Woyrsch. S 3. landverskom divizijom sudjeluje u borbama u Poljskoj nakon čega početkom prosinca 1914. nasljeđuje Woyrscha na mjestu zapovjednika Landverskog korpusa. S Landverskim korpusom sudjeluje u ljeto 1915. u Ofenzivi Gorlice-Tarnow tijekom koje probija ruske položaje kod Ivangoroda, te prelazi Vislu. Za navedeni uspjeh 23. srpnja 1915. odlikovan je ordenom Pour le Mérite. U studenom te iste 1915. godine promaknut je u čin generala konjice.

U rujnu 1916. postaje zapovjednikom I. konjičkog korpusa zamijenivši na tom mjestu Manfreda von Richthofena. Navedeni korpus držao je položaje kod jezara Naroč, te je u studenom 1916. reorganizacijom postao LVI. korpus. Početkom siječnja 1917. korpus se nalazi u sastavu Armijskog odjela D, na dijelu bojišta kod Daugavpilsa. Nakon potpisivanja Brest-Litovskog mira korpus je u ožujku 1918. raspušten, te je König ponovno umirovljen.

Poslije rata

[uredi | uredi kôd]

Nakon završetka rata König je živio na svom posjedu u Woltendorfu. Tu je i preminuo 8. siječnja 1934. godine u 85. godini života. Od srpnja 1870. je bio oženjen s Herthom von Cramm s kojom je imao dva sina, Lea i Krafta, te kćer Anu Paulownu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

(eng.) Götz von König na stranici Prussianmachine.com
(njem.) Götz von König na stranici Deutsche-kriegsgeschichte.de