Magdeburg
Meideborg | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Koordinate: 52°8′N 11°37′E / 52.133°N 11.617°EKoordinate: 52°8′N 11°37′E / 52.133°N 11.617°E | |
Država | ![]() |
Savezna država | Saska-Anhalt |
Površina | 200.95 km2 |
Nadmorska visina | 43 m |
Stanovništvo | 230.140 (31. prosinca 2007.) |
Gustoća stanovništva | 1,145 stan./km2 |
Poštanski broj | 39104 - 39130 |
Pozivni broj | 0391 |
Registarska oznaka | MD |
Službena stranica Magdeburg | |
Karta | |
Magdeburg (niskonjemački:Meideborg)je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt. Smješten je na obalama Labe (Elba) u istočnom dijelu Njemačke.
Povijest[uredi VE | uredi]
Utemeljio ga je franački kralj Karlo Veliki 805. godine, a u srednjem vijeku bio je u rangu najznačajnijih europskih gradova, što potvrđuje činjenica da je u njemu stolovao Oton I., osnivač Svetog Rimskog Carstva. Za Magdeburg su vezani neki važni događaji europske povijesti, primjerice opsada grada tijekom tridesetgodišnjeg rata (1618 - 1648), kad je katolička vojska poslije više neuspješnih pokušaja slomila otpor utvrđenih protestanata i nakon ulaska u grad masakrirala stanovništvo. Slična nesreća pogodila je grad i u vrijeme Drugog svjetskog rata, kad su ga savezničke snage intenzivno bombardirale i porušile do temelja. Od 1949. do 1990. bio je u sastavu Istočne Njemačke, a poslije rušenja Berlinskog zida, tj. nakon ujedinjenja Njemačke, proglašen je glavnim gradom savezne pokrajine Saska-Anhalt, osnovane 1947. godine, raspuštene 1952. i ponovno formirane 1990.
Hrvati u Magdeburgu[uredi VE | uredi]
U Magdeburgu je živio i djelovao istaknuti hrvatski teolog i pisac Matija Vlačić [1]. Crkvena povijest (Ecclesiastica historia, Basel, 1559–1574), momumentalno djelo koje je ispisivao i uređivao, u literaturi je poznato i pod naslovom "Magdeburške centurije" (Centuriae Magdeburgenses).
Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]
Sarajevo, Bosna i Hercegovina (od 1972.)
Harbin, Kina
Braunschweig, Njemačka
Radom, Poljska
Nashville, Tennessee SAD
Zaporižžja, Ukrajina
Le Havre, Francuska