G. E. M. Anscombe

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Elizabeth Anscombe

Gertrude Elizabeth Margaret Anscombe ili G.E.M. Anscombe, (Limerick, County Limerick, 18. ožujka 1919.Cambridge, Cambridgeshire, 5. siječnja 2001.), bila je britanski filozof, student Ludwiga Wittgensteina i jedan od najboljih poznavatelja njegovg rada u okvirima analitičke filozofije. Napisala je značajna djela o etici vrlina.

Anscombe je studirala na sveučilištu u Oxfordu tijekom Drugog svjetskog rata, i tada prelazi na katoličanstvo. Udaje se za poznatog filozofa i također konvertita Petera Geacha, i počinje zatim studirati na sveučilištu u Cambridgeu, gdje je bila student i bliski suradnik Ludwiga Wittgensteina. Dobila je posao na Oxfordu, a od 1970. je obnašala dužnost profesora filozofije na Cambridgeu. U to doba široj javnosti je bila poznata po branjenju katoličkog nauka, otvoreni kritičar američkog predsjednika Trumana i njegove naredbe o uporabi atomske bombe,[1] i kao protivnik pobačaja. Dva puta je uhićena za svoj aktivizam.

Kao filozof Anscombe je stvorila kovanice konzekvencijalizam i brute facts; ovaj potonji izraz je kasnije bio značajan za Johna Searley i njegove teorije o govoru. Ubraja se u prethodnike onog što će se kasnije nazvati analitički tomizam.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. James Rachels, The Elements of Moral Philosophy, peto izdanje 2006, str. 117.-119.