Nikaragva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Nikaragva. Za jezero u istoimenoj državi, pogledajte Nikaragva (jezero).
Republika Nikaragva
República de Nicaragua
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
En Dios confiamos
"U Boga vjerujemo")
Himna
Salve a ti, Nicaragua
Položaj Nikaragve
Glavni grad Managua
Službeni jezik španjolski
Državni vrh
 - Predsjednik Daniel Ortega
 - Predsjednik Vlade Daniel Ortega
Neovisnost Od Španjolske
15. rujna, 1821.
Površina 96. po veličini
 - ukupno 130.375 km2
 - % vode 7.14 %
Stanovništvo 131. po veličini
 - ukupno (2012.) 6.071.045
 - gustoća 51/km2
Valuta nikaragvanska córdoba (100 centava)
Pozivni broj 505
Vremenska zona UTC -5
Internetski nastavak .ni

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Nikaragve
Nikaragva se prostire na površini od 130.375 km2. Na pacifičkoj strani Nikaragve nalaze se dva najveća slatkovodna jezera u Srednjoj Americi - Managua i Nikaragva. Ta dva jezera su međusobno povezana rijekom Tipitapa. Plodne ravnice okružuju ova jezera i pružaju se prema sjeverozapadu. Njihovo zemljište je obogaćeno vulkanskim pepelom sa obližnjih vulkana u središnjim planinama.

Oko petinu Nikaragve čine zaštićena područja kao što su nacionalni parkovi, rezervati prirode i biološki rezervati. Prema sjeveru Nikaragva se graniči sa Hondurasom, na istoku izlazi na Karipsko more, prema jugu se graniči sa Kostarikom, a na zapadu izlazi na Tihi ocean.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Nikaragve
Prije dolaska Europljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").

Španjolci su je kolonizirali 1524. a neovisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.

Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature. Od 1927. do 1933. traje gerilski rat protiv američke vojske predvođen Augustom Césarom Sandinom.

1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".

1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kave i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tijekom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Nikaragve
Oko 69% populacije čine mestici, potomci Europljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Europljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tijekom 19. stoljeća dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.


P countries.png Nedovršeni članak Nikaragva koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.