Genetski modificirani organizmi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
GloFish riba, koje je kroz genetičko inženjerstvo postala prva kućna životinja u raznim fluorescentnim bojama.
Prirodni izgled ribe bez genetičkog inženjerstva .
Labaratorijski miševi izmjenjenih gena

Genetski modificirani organizmi (GMO) su organizmi čiji je genetski materijal izmijenjen uz pomoć korištenja tehnika genetičkog inženjerstva.

Tehnologija rekombinirane DNA je proces u kojem se koriste molekule DNA različitih izvora, koje se spoje u jednu molekulu i tako stvore novu kombinaciju gena. Organizam putem takve DNA stječe nove ili izmijenjene gene. Transgenetski organizam, podskupina GMO je organizam u koji je stavljena DNA neke druge vrste. GMO je sastojak genetski modificirane hrane.

Proizvodnja[uredi VE | uredi]

Genetska promjena većinom označava dodavanje ili brisanje gena iz DNA. Ako se dodaju geni drugih vrsta, radi se o horizontalnom prijenosu podataka. U prirodi ovo se javlja kad strana DNA uđe u stanicu iz bilo kojeg razloga. Kad se ovo radi u laboratoriju potrebno je povezati gene s virusom ili fizičkim putem u jezgru odabranog domaćina unijeti DNA. Danas se koriste sofisticiranije metode i u biljke se DNA često prenosi putem bakterija, posebno Agrobacterium, a na životinje putem virusa, npr. lentivirus.

Razvoj[uredi VE | uredi]

Osnovni princip proizvodnje GMO je dodavanje novog genetskog materijala u genom organizma. Ovo zovemo genetski inženjering. Koristi se u praksi od 1973. od otkrivanja DNA i stvaranja prve rekombinantne bakterije, odnosno postojeće bakterije E. coli koja je proizvodila gen salmonele. Na konferenciji u Asilmaru godine 1975. počelo se raspravljati o opasnostima povezanim s genetičkim inženjeringom, a glavni zaključak je bio da se korištenje ove tehnologije mora kontrolirati od strane države sve do trenutka kad će se sa sigurnosti znati da je bezopasna.

Herbert Boyer je osnovao prvu poduzeće, koje je koristilo tehnologiju rekombinirane DNA pod imenom Genetech i 1978. proizveli su vrstu E. coli koja je proizvodila ljudski protein inzulin. Ovo je mnogo pomoglo oboljelima od dijabetesa.

Godine 1986. prva probna testiranja bakterija koje su genetski promijenjene da zaštite biljke od leda izvršila je mala tvrtka Advanced Genetic Sciences iz Oaklanda, Kalifornija. Iste godina počeo je s terenskim istraživanjima Monsanto.

Krajem 1980-tih počeo se uzgajati manji broj eksperimentalnih usjeva s genetski modificiranim (GM) biljkama u Kanadi i SAD-u. Po prvi put su komercijalno korišteni polovicom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Od toga vremena koriste se sve više i više.

Komercijalni razvoj genetskih modifikacija[uredi VE | uredi]

Komercijalni razvoj genetskih modifikacija kroz povijest:

1983.g. uzgojem genetski modificiranog duhana koji je otporan na antibiotik, 1985.g. prve genetski modificirane biljke otporne na insekte, viruse i bakterije uzgajane ex vitro, 1990.g. prvi uspješni ex vitro uzgoj (genetski modificirani pamuk), 1994.g. Flavr – Savr rajčica prva genetski modificiran hrana odobrena od strane FDA , 1995.g. komercijalizirane biljke rezistentne na herbicide i insekte, 1997.g. genetski modificiran kukuruz odobren od strane Europske unije

Upotreba[uredi VE | uredi]

GMO se koristi u biološkim i medicinskim istraživanjima, proizvodnji lijekova, eksperimentalnoj medicini i poljoprivredi. Kontroverzna, ali široko prihvaćena je upotreba GMO tehnologije kao pravo patenta nad urodima hrane koji su otporni na komercijalne herbicide i/ili stvaraju pesticid unutar same biljke. Najveći dio GMO usjeva na svijetu je u vlasništvu američke korporacije Monsanto.

Prema International Service for the Acquisition of Agri-Biotech Applications (ISAAA), godine 2010. je oko 15 milijuna poljoprivrednika uzgajalo je GMO usjeve u 29 zemalja. Njih 90% nalazi se u siromašnim zemljama u razvoju kao što su: Indija, Kina, Filipini, Južnoafrička Republika. Globalna komercijalna vrijednost GMO usjeva je 2008. procijenjena na 130 bilijuna USD. U SAD su oko 81-86% usjeva kukuruza, 88-90% svih usjeva soje i 81-93 % usjeva pamuka usjevi kod kojih je korištena GMO tehnologija.

Korištenje GMO je izazvalo mnoge kontroverzije širom svijeta. Protivnici tvrde da se je nepoželjno mijenjati biološke procese koji su prirodno evoluirali tijekom dugog razdoblja, a neki naglašavaju da moderna znanost ne može u potpunosti shvatiti sve moguće potencijalne negativne utjecaje ovih promjena. Drugi u ovom vide prirodni razvoj ljudske težnje da stvori usjev s najpoželjnijim karakteristikama, a posljednjih godina pojavljuju se tvrdnje da GMO namirnice uzrokuju rak, neplodnost i cijeli niz drugih negativnih posljedica na ljudski organizam.

Primjeri genetski modificiranih biljaka[uredi VE | uredi]

Rajčica s odgođenim zrenjem Flavr – Savr, Bt usjevi – biljke otporne na štetočine, biljke otporne na herbicide, biljke s poboljšanim hranjivim vrijednostima, biljke sa uklonjenim alergenima, biljke koje sadrže cjepiva

Transgenetičke životinje[uredi VE | uredi]

Transgenetičke životinje se koriste za eksperimente u biomedicinskim istraživanjima, posebno prilikom otkrivanja i razvoja lijekova za razne opasne bolesti. Mijenjanjem DNA ili dodavanjem DNA određenoj životinji, DNA proizvodi proteine koji se koriste prilikom liječenja.

Transgenetički životinje se počinju komercijalno koristiti od 6. veljače 2009. kada je US FDA odobrila prvi lijek za ljude dobiven od transgenetičke životinje, i to koze. Lijek ATryn je antikoagulant i smanjuje mogućnost gušanja krvi tijekom operacije ili poroda. Sastojak je kozjeg mlijeka.

Transgenetički mikrobi[uredi VE | uredi]

Bakterije su zbog svoje jednostavne strukture bile prvi organizmi koji su modificirani u laboratoriju. Danas se koriste u razne svrhe, a posebno su važne za proizvodnju velikih količina ljudskih proteina koji se koriste u medicini, npr. inzulina.