Genotip

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Odnos između genotipa i fenotipa, ilustriran Punnettovim kvadratom, na primjeru boje latice graškovog cvijeta. Slova B i b predstavljaju gene zaboju i slike prikazuju rezultirajuće cvjetove.

Genotip je genska osnovica organizma, njena genska struktura odnosno svi geni koji ga čine. Međudjelovanjem njega i okoliša izražava se fenotip.[1][2]

Organizam nasljeđuje genotip kao kartu koju nosi u svom genskom kodu. Mnogi organizmi su ista genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga, a česti je slučaj kad se recesivni gen nađe pored dominantnog.

Svi potomci neke jedinke imat će dominantno svojstvo. Recesivno svojstvo iz genotipa često preskače generacije, jer je za njegov izražaj u fenotipu potrebna pojava genotipa još jednog recesivnog homozigota. [2]

Genotip jedinke koja je dominantnog fenotipa otkrivamo test-križanjem koje je otkrio Gregor Mendel.[2]

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. genotip. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 12. veljače 2015.
  2. 2,0 2,1 2,2 Pavlica, Mirjana. 2. Klasična genetika. Mendel i njegov rad. Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb pristupljeno 12. veljače 2015.