Prijeđi na sadržaj

Genotip

Izvor: Wikipedija
Odnos između genotipa i fenotipa, ilustriran Punnettovim kvadratom na primjeru boje latice graškovog cvijeta. Slova B i b predstavljaju gene za boju, a slike prikazuju rezultirajuće cvjetove.

Genotip je genski predložak organizma, odnosno njegova genska struktura. Međudjelovanjem genotipa i okoliša izražava se fenotip.[1][2]

Organizam nasljeđuje genotip kao kartu koju nosi u svom genskom kodu. Mnogi organizmi su istog genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga. Primjerice, svojstvo sadržano u recesivnom genu neće se izraziti ako organizam naslijedi dominantan oblik gena. Recesivno svojstvo iz genotipa često preskače generacije, jer je za njegov izražaj u fenotipu organizma potreban još jedan recesivan gen, odnosno organizam mora biti recesivni homozigot.[2]

Genotip jedinke koja je dominantnog fenotipa otkriva se testnim križanjem kojeg je otkrio Gregor Mendel.[2]

Ovaj je članak mrva: osnova ili početak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. genotip. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. veljače 2015.
  2. 1 2 3 Pavlica, Mirjana. 2. Klasična genetika. Mendel i njegov rad. Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 12. veljače 2015.