Genski izražaj

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Tijek genske informacije.
Geni su izraženi prepisivanjem u RNK i ovaj prijepis tad može biti translatiran u bjelančevinu.

Genski izražaj ili genska ekspresija je ostvarenje informacije iz gena radi proizvodnje genskog proizvoda.

Obično je taj proizvod funkcionalna bjelančevina ili nebjelančevinski kodni geni kao što su vrste ribonukleinske kiseline (RNK) [1] poput prijenosne ili male jezgrene RNK. Ovim se procesom služe sva živa bića, eukarioti (višestanični organizmi), prokarioti (bakterije i arheje), i njime se služe virusi radi stvaranja makromolekulskog sustava za život.

Proces u širem smislu obuhvaća i transkripciju i translaciju. Transkripcija je prvi korak koji vodi prema genskom izražaju. Kad se glasnička RNK translatira u bjelančevine, one aktiviraju ili deaktiviraju genski izražaj u stanicama, ovisno o prigušivaču, represoru, pojačivaču i dr.

Ponajviše se odnosni na transkripciju, jer u njoj se odredi koji će geni doći do izražaja, pa tako premda u organizmu svaka stanica ima iste gene nastaju različite funkcijske vrste stanica, kao što su mišićne ili živčane.[1]

U reguliranju izražavanja eukariotskih gena važnu ulogu ima struktura kromatina.[2] Ulogu u poslijetranskripcijskom reguliranju genskog izražaja ima mikroRNK.[3][4]

Da bi se razumjelo ulogu gena u normalnom oblikovanju različitih tkiva i organa, važna su istraživanja genskog izražaja, genskih proizvoda te čimbenika uključenih u njihovu regulaciju tijekom ranog razvoja čovjeka. Da bi se otkrilo moguće mehanizme nastanka nekih anomalija i bolesti u čovjeka, potrebne su spoznaje o njihovom normalnom prostornom i vremenskom izražaju, istraženom direktno u ljudskim tkivima.[5]

U genetici je genski izražaj najosnovnija razina s koje genotip daje mjesta fenotipu. Genski kod pohranjen u DNK putem genskog izražavanja predstavljen je prema vanka, odnosno osobine izražavanjem dolaze do izražaja u organizmovom fenotipu. Takvi fenotipovi obično su izraženi sintezom bjelančevina koje nadziru organizmov oblik ili koje se ponašaju kao enzimi koji kataliziraju specifične metabolitske puteve koji su svojstveni organizmu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 genska ekspresija. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 12. veljače 2015.
  2. Pavlica, Mirjana. 17. Regulacija ekspresije gena u eukariota. Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb pristupljeno 8. veljače 2015.
  3. (16. rujna 2004.) "The functions of animal microRNAs". Nature 431 (7006): 350–5
  4. (23. siječnja 2004.) "MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function". Cell 116 (2): 281–97
  5. Saraga-Babić, Mirna. Genski izražaj u ranom razvoju čovjeka. Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pristupljeno 12. veljače 2015.