Koordinate: 31°46′46″N 35°14′25″E / 31.779402°N 35.240197°E / 31.779402; 35.240197

Getsemanski vrt

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Getsemanski vrt: između drveća prepoznaje se "Crkva svih nacija" a u pozadini ruska pravoslavna crkva Marije Magdalene
Stabla maslina u Getsemanskom vrtu
Dva franjevca u Getsemanskom vrtu oko 1914./18.
Maslinovo drvo kojeg je zasadio papa Pavao VI. tijekom posjete Svetoj Zemlji
Spomen ploća

Getsemanski vrt (hebrejski גת שמנים, Gat-Schmanim) je mjesto u Jeruzalemu na obroncima Maslinske gore, najpoznatije po tome što je prema evanđeljima (Evanđelje po Mateju (26, 36-56), Evanđelje po Marku (14, 32-52), Evanđelje po Luki (22, 39-46)), Isus tamo molio sa svojim učenicima prije nego što ga je izdao Juda Iškariotski, noć prije raspeća. Maslinska gora planina je istočno od Jeruzalema obrasla maslinama a u podnožju Maslinske gore nalazi se Getsemanski vrt.

Još u biblijsko vrijeme zasađena su maslinova stabla. Getsemanski vrt je bio omiljeno sastajalište ranih kršćana. 1681. godine hrvatski vitezovi svetoga reda Jeruzalemskoga, Pavao, Antun i Jakov Branković iz Sarajeva otkupili su Getsemanski vrt otkupila od tadašnjih turskih vlasnika, muslimana i darovali ga franjevačkoj zajednici, u čijem se vlasništvu nalazi sve do danas. O toj darovnici svjedoči trojezična ploča koja se nalazi s desne strane pored ulaza u vrt.[1]

Getsemanski vrt u literaturi[uredi | uredi kôd]

Događaji iz evanđelja opisanih u Getsemanskom vrtu obrađeni su i u literaturi 19. stoljeća. Annette von Droste-Hülshoff tematizirala je Isusovu sudbinu u baladi nazvanoj po Getsemanskom vrtu. Detlev von Liliencron pozabavio se u baladi Legende tematikom Isusove usamljenosti neposredno pred čin Judine izdaje. Rudyard Kipling obrađuje temu u svojoj pjesmi Gethsemane (1914. – 1918.) u vezi s Prvim svjetskim ratom.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Getsemani


  1. Polic, Peter. 21. veljače 2018. English: Gethsemane garden plate which describes contribution of Croatian knights in 17th century for granting those gardens to Franciscan monastery., pristupljeno 4. ožujka 2018.