Marija Magdalena

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Marija Magdalena. Za pjesmu, pogledajte Marija Magdalena (pjesma).
Carlo Crivelli: Marija Magdalena

Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista. U hrvatskom jeziku uobičajeno ime Marija Magdalena zapravo je Marija Magdalenska, tj. Marija iz Magdale. U evanđelju se spominje kao grješnica koju je Isus obratio.[1]

Sva četiri evanđelista spominju Mariju Magdalenu kao svjedokinju uskrsnuća Isusa Krista.[2] Gnostička Evanđelja daju naslutiti da je Marija bila važna u ranoj Crkvi te da ju je Isus posebno volio među učenicima.

U Katoličkoj, Pravoslavnoj i Anglikanskoj Crkvi štuje se kao svetica.

Liturgijski spomendan u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi je 22. srpnja.

Etimologija[uredi VE | uredi]

O imenu Marija postoje teorije i naznake. Pretpostavka je čak da je ime povezano s egipatskom riječju za „ljubav“ ili „voljeti“ (mere; kao u imenu kraljice Egipta Meritites I.).

Magdalena bi navodno trebalo značiti „ona iz (grada) Magdale“[3]. Međutim, čini se da grad zvan Magdala nije postojao u doba Isusa te se vrlo vjerojatno radi o pogrešci tijekom prijevoda s hebrejskog ili aramejskog na grčki (hebrejski migdal = „toranj“, aramejski magdala = „velika, visoka“.[4]

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Srednjovjekovno vjerovanje da je Marija Magdalena bila „bludnica“, prostitutka, potječe od pape Grgura I. Velikog, koji je oko 591. izjavio da je ova Marija identična Mariji iz Betanije i „grešnici“ koja je Isusu noge ljubila.[5]

Pravoslavlje nikad nije prihvatilo „Mariju bludnicu“; Marija je bila viđena kao vjerna Isusova učenica i pratiteljica njegove majke Marije. (Ivan Zlatousti je sugerirao da je Marija cijeli život bila djevica.)

Redovnik Petar de Cernay (13. st.) napisao je da su katari vjerovali da je Marija bila Isusova konkubina.[6]

Smrt[uredi VE | uredi]

Prema pravoslavnim tradicijama, Marija je umrla u Efezu, a njezine su kosti ponijete u Konstantinopol 886. Prema katoličkim tradicijama, Marija je umrla u Francuskoj.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 13, str. 100
  2. Katolici.org, pristupljeno 9. srpnja 2011.
  3. Deirdre Good. Mariam, The Magdalen, and The Mother.
  4. Marvin Meyer, Esther A. de Boer. The Gospels of Mary: The Secret Traditions of Mary Magdalene the Companion of Jesus.
  5. Susan Haskins. Mary Magdalene: Myth and Metaphor.
  6. Marija Magdalena