Marija Magdalena

Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Marija Magdalena. Za pjesmu pogledajte Marija Magdalena (pjesma).
Carlo Crivelli: Marija Magdalena

Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista. U hrvatskom jeziku uobičajeno ime Marija Magdalena zapravo je Marija Magdalenska, tj. Marija iz Magdale. U evanđelju se spominje kao grješnica koju je Isus obratio.[1]

Sva četiri evanđelista spominju Mariju Magdalenu kao svjedokinju uskrsnuća Isusa Krista.[2] Gnostička Evanđelja daju naslutiti da je Marija bila važna u ranoj Crkvi te da ju je Isus posebno volio među učenicima.

U Katoličkoj, Pravoslavnoj i Anglikanskoj Crkvi štuje se kao svetica.

Liturgijski spomendan u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi je 22. srpnja. Sveta Marija Magdalena zaštitnica je slave žena, redovnica koje nose njezino ime, pokornica, djece koja teško uče hodati, frizera, učenika i studenata, bačvara i kožara, ljevača olova i rudnika, vinogradara, vrtlara, vincilira, proizvođača parfema i pomada, pomoćnica protiv očnih oboljenja, protiv nevremena i protiv gamadi. [3]

Etimologija[uredi | uredi kôd]

Nikodem i Marija Magdalena u tv-seriji The Chosen.

O imenu Marija postoje teorije i naznake. Pretpostavka je čak da je ime povezano s egipatskom riječju za „ljubav“ ili „voljeti“ (mere; kao u imenu kraljice Egipta Meritites I.).

Magdalena bi navodno trebalo značiti „ona iz (grada) Magdale“.[4] Međutim, čini se da grad zvan Magdala nije postojao u doba Isusa te se vrlo vjerojatno radi o pogrešci tijekom prijevoda s hebrejskog ili aramejskog na grčki (hebrejski migdal = „toranj“, aramejski magdala = „velika, visoka“.[5]

Srednji vijek[uredi | uredi kôd]

Srednjovjekovno vjerovanje da je Marija Magdalena bila „bludnica“, prostitutka, potječe od pape Grgura I. Velikog, koji je oko 591. izjavio da je ova Marija identična Mariji iz Betanije i „grešnici“ koja je Isusu noge ljubila.[6]

Pravoslavlje nikad nije prihvatilo „Mariju bludnicu“; Marija je bila viđena kao vjerna Isusova učenica i pratiteljica njegove majke Marije. (Ivan Zlatousti je sugerirao da je Marija cijeli život bila djevica.)

Redovnik Petar des Vaux-de-Cernay (13. st.) napisao je da su katari vjerovali da je Marija bila Isusova konkubina.[7]

Smrt[uredi | uredi kôd]

Prema pravoslavnim tradicijama, Marija je umrla u Efezu, a njezine su kosti ponijete u Konstantinopol 886. Prema katoličkim tradicijama, Marija je umrla u Francuskoj.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 13, str. 100
  2. Katolici.orgInačica izvorne stranice arhivirana 9. travnja 2013., pristupljeno 9. srpnja 2011.
  3. Citirano: Marko Dragić. https://hrcak.srce.hr/clanak/368644 Tri svete Marije u hrvatskim hrvatskoj pasionskoj pučkoj književnosti. Crkva u svijetu 56 (1) / 2021. 58. (pristupljeno 5. rujna 2022.)
  4. Deirdre Good. Mariam, The Magdalen, and The Mother.
  5. Marvin Meyer, Esther A. de Boer. The Gospels of Mary: The Secret Traditions of Mary Magdalene the Companion of Jesus.
  6. Susan Haskins. Mary Magdalene: Myth and Metaphor.
  7. Marija Magdalena. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2016. Pristupljeno 11. siječnja 2016. journal zahtijeva |journal= (pomoć)