Prijeđi na sadržaj

Gipuskoa

Izvor: Wikipedija
Gipuskoa
Gipuzkoa
Guipúzcoa
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Gipuskoe
Službeni jezik baskijski i španjolski
Glavni grad Donostia-San Sebastián
Površina
 - ukupno 1.997 km² km2
Stanovništvo 19. po veličini
- ukupno (2014..) 715.148[1]
Pripadnost Španjolska
Valuta euro
Gipuskoa unutar Španjolske
Gipuskoa unutar Baskije

Gipuskoa (bask. Gipuzkoa, šp. Guipúzcoa) je provincija u Baskiji. Izlazi na Biskajski zaljev.

Zauzima površinu od 1980 km2, što je čini najmanjom provincijom u Španjolskoj. Po popisu iz 2002. godine ima 682.977 stanovnika, a samo u glavnom gradu, San Sebastiánu, živi četvrtina. Ostali važnija mjesta su: Irun, Errenteria, Zarautz, Arrasate, Oñati, Eibar, Tolosa, Beasain, Pasaia (glavna luka) i Hondarribia.

Prvi zabilježeni naziv ove pokrajine je Ipuscoa iz dokumenta 1025. godine.[2] Tijekom sljedećih godina i u različitim dokumentima, pojavljuje se nekoliko sličnih imena kao Ipuzcoa i Ipuçcha i Ipuzka.

Puna etimologija riječi Gipuzkoa nije u potpunosti utvrđena, ali se vezuje s baskijskim riječima giputz,[2]koji sadrži korijen ip-koji se odnosi na riječi ipar (sjever), ipurdi (povratak) i ipuin(priča). Prema tome, ipuzko (jedan od prvih nekoliko poznatih odrednica) može se odnositi na nešto "prema sjeveru" ili "na sjeveru".

Nazivi

[uredi | uredi kôd]

Gipuzkoa

[uredi | uredi kôd]

Gipuzkoa je službeni baskijski naziv, kojeg preporuča Kraljevska akademija baskijskog jezika, a obično se koristi na službenim dokumentima na tom jeziku. Također ga koriste mediji na španjolskom jeziku u Baskiji. Taj se naziv koristi u baskijskoj inačici španjolskog ustava i u Statutu autonomije Baskije na baskijskom jeziku.

Gipuzkoa je i jedini službeni jezik u pokrajini za povijesni teritorij koji je odobrio Juntas Generales u pokrajini.

Guipúzcoa

[uredi | uredi kôd]

Guipúzcoa je naziv na španjolskom jeziku, kojeg preporuča Kraljevska španjolska akademija. Koristi se u neslužbenim dokumentima i, općenito, govornici španjolskog jezika. Također, taj se naziv koristi u španjolskoj inačici Ustava i španjolskoj inačici Statuta autonomije Baskije.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

S 1,980 km2 Gipuskoa je najmanja pokrajina u Španjolskoj. provincija se sastoji od 88 općina s 709.607 stanovnika, od kojih četvrtina živi u prijestolnici, Donostiji.

Gipuskoa se ističe kao regija brdovitog i zelenog krajolika koji povezuje planinu i more, pored toga što je jako naseljena s brojnim urbanim jezgrama.Uočljiva prisutnost brda i neravnog terena među Gipuskoancima je razvila sklonost planinarenju i prirodi. Neke planine utopljene u tradiciji održale su legendarni i amblematski značaj, njihovi vrhovi često su pokriveni s križevima i spomenicima i planinarskim poštanskim sandučićima. Osim toga, hodočašća (koja su postupno izgubila svoj nekadašnji vjerski žar i danas imaju više svjetovno značenje) se ponekad održavaju na njihovim vrhovima. Neke poznate i kultne planine su Aiako Harria, Hernio, Txindoki, Aizkorri, Izarraitz, itd.

Rijeke Gipuskoe pokazuju niz posebnosti različitih od drugih rijeka Biskajskog zaljeva. Ove rijeke, koje se uzdižu u brdovitom krajoliku baskijske unutrašnjosti (baskijsko gorje), protiču od juga na sjever, oblikujući uske uske doline koje se istežu u ovom smjeru prije ulaska u ocean. Rijeke se šire na kratkoj dužini s malim promjenama u količini vode zahvaljujući stabilnim oborinama tijekom cijele godine. Rijeke, navedene od zapada prema istoku, su sljedeće: Deba, Urola, Oria, Urumea Oiartzun i Bidasoa.

Upravna podjela

[uredi | uredi kôd]
Zemljovid Gipuskoe s podjelom na općine (udalerriak) i županije (eskualdeak)

Gipuskoa je podijeljena na tradiocionalne županije (eskualdeak) koje su pak podijeljene na općine (udalerriak). Županije su:

  1. Bidasoaldea (španjolski: Bajo Bidasoa)
  2. Debabarrena (španjolski: Bajo Deva)
  3. Debagoiena (španjolski: Alto Deva)
  4. Donostialdea (španjolski: Comarca de San Sebastián)
  5. Goierri (španjolski: Goyerri)
  6. Oiartzualdea
  7. Tolosaldea
  8. Urola Erdia (španjolski: Urola Media )
  9. Urola Garaia (španjolski: Alto Urola )
  10. Urola Kosta (španjolski: Urola Costa )

Kulturne značajke

[uredi | uredi kôd]

Gipuzkera je dijalekt baskijskog jezika kojim se govori u većini regije, kao i susjednom području Navare, koji pokazuje znatnu vitalnost i zauzima istaknuto mjesto među drugim narječjima. Gipuskera je narječje s najvećim ukupni brojem govornika od među svima narječjima a Gipuskoa je ujedno i baskijska pokrajina s najvećim ukupnim brojem govornika baskijskog. Prema anketama iz 1981 i 1991. 85% stanovništva sebe smatra Baskima što je najveći postotak od svih pokrajina.

Pokrajinski sveci zaštitnici su Ignacije Loyola, koji je rođen u susjedstvu grada Loyole u gradu Azpeitia, te Gospa od Arantzazua.

Regija je proizvele mnoge poznate baskijske nogometaše kao što su Jose Angel Iribar, Joseba Etxeberria, Xabi Alonso i Mikel Arteta.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Instituto Nacional de Estadística Cifras oficiales de población resultantes de la revisión del Padrón municipal a 1 de enero - Gipuzkoa: Población por municipios y sexo (španjolski), (pristupljeno 5. studenoga 2015.)
  2. a b http://w390w.gipuzkoa.net/WAS/CORP/DJGPortalWEB/territorio_historico_de_gipuzkoa.jsp?id=01&idioma=es

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]